terça-feira, 14 de fevereiro de 2012

SEKRETARIO GERAL CNRT PARTISIPA IHA LANSAMENTO SEDE LU-OLO


By Pedro M

TDF: Sekretario Geral (Sekjer) Partido Congresso Nacional da Reconstrução de Timor-Leste (CNRT), Dionísio Babo akompanhadu hosi Vice Presidente Eduardo Barreto “Dusae” ho Vice Sekretario Geral Duarte Nunes, marka prezensa iha lansamentu Cede kandidatu Presidente Fretilin Lu-Olo, iha Tersa-Feira loron 14 Fevereiro 2012.

Tuir Babo, marka prezensa ne hanesan gestu de amizade nebe CNRT iha hodi kandidatu potensial hotu nebe hakarak kandidata aan ba president da Republika. “Ami ohin mai iha ne hodi hakbesik kandidatu partidu hotu-hotu, no mos hatudu dalan katak partidu sira maske iha diferensa ho partidu seluk, ita ne la seluk la let, mesak Timor Oan hotu”.

Kandidatu Lu-Olo haruka karta de konvite ba Prezidente ho Sekretario Geral CNRT nian, maibe prezidente partido Kay Rala Xanana Gusmão labele partisipa tanba iha agenda governu nebe mak tenki halo.
Sekjer CNRT ne mos hatutan katak, nia kontenti tebes bele hasoru malu ho kuadrus importante partidu Fretilin nian hodi bele hakuak malu nudar Timor oan, no mos prepara atu bele hasoru eleisoens gerais nebe mai iha tinan 2012.

CNRT hakarak atu iha diálogu ho partidu hotu-hotu atu bele kontribui ba paz ho estabilidade iha ita nia rain. Babo mos deseja suksesu ba Prezidente Fretilin ne, iha eleisaun Prezidente nebe sei halao iha loron 17 marsu 2012 (jos).

“TL Azuda CPLP Ho Valor Osamentu US$50.000”

Notisia Husi TVTL - Segunda Kalan, 13 Fevereiru 2012

Timor-Leste hanesan Primeiru nasaun ne’ebe fo apoiu osamentu U$50.000 (rihun liam nolu) ba sekretariadu CPLP hodi bele ezekuta programa CPLP,

Deklarasaun ne’e hato’o husi Vise Ministru Negosiu Estranjeiru Timor-Leste ba membrus CPLP iha enkontru extra ordinariu konselu de Ministru CPLP nian iha Lisboa.

Vise Ministru Negosiu Estranzeiru Timor-Leste Alberto Carlos hateten katak, membru paizes CPLP seluk seidauk deklara fo apoiu osamentu ba organizasaun CPLP, maibe iha reuniaun extraordinariu Konsellu Ministru ba CPLP ne’e Timor-Leste deklara kedas fo apoiu US$50.000 ba sekretariadu CPLP atu bele utiliza ba programa CPLP nian.

Timor-Leste hanesan membru CPLP ne’ebe deklara fo apoiu ba organizasaun CPLp ne’e, Rauniaun kosellu Ministru CPLP ne’e partisipa husi membru nasaun CPLP hotu.
.

“PM Xanana Gusmao: Funsionariu Tenki Prepara Mentalidade Hodi Simu Governu Foun”


Notisia Husi TVTL - Segunda Kalan, 13 Fevereiru 2012

Primeiru Ministru Xanana Gusmao hala’o inkontru ho diretur Ministeriu Agrikultura no Peska (MAP), enkontru ne’e koalia liu kona ba literasaun, jestaun finanseira iha Ministeriu ne’e antes mandatu governasaun ne’e remata.

Antes mandatu AMP remata, Primeiru Ministru Xanana Gusmao hamutuk ho ekipa tekniku husi Ministeriu das Financas hala’o vizita ba linha Miniteriais, iha Ministeriu Agrikultura e Peskas, Primeiru Ministru foka liu kona ba progresu servisu, dezafiu no sujestaun atu hadia diak liu tan MAP nia servisu hodi tabe povu no agrikultura iha futuru.

PM Xanana Gusmao hateten, ho lia fuan progresu katak, financas hanesan ran ba governu, wainhira ran foer signifika katak, governu sei la la’o ho diak, tamba ne’e wainhira financas maka la la’o ho diak, governu sei mate.

Primeiru Ministru Xanana Gusmao hafirma lia hirak ne’e hodi kompara Timor-Leste ho nasaun seluk ne’ebe oras ne’e hasoru krizi finanseiru.

Iha oportunidade ne’e mos Primeiru Ministru hateten, apela ba funsionariu sira para prepara mentalidade hodi simu Governu Foun mai, tamba funsionariu hanesan makina do estadu hodi garante estadu ne’e atu la’o ho diak.

“Matan Ruak: Hau Mai Hamutuk Ho Imi, Labele Sai Orang Ke Dua Iha Imi Nia Rain Rasik”

“Matan Ruak: Hau Mai Hamutuk Ho Imi, Labele Sai Orang Ke Dua Iha Imi Nia Rain Rasik”

Notisia Husi TVTL - Segunda Kalan, 13 Fevereiru 2012

Kandidatu Prezidenti Republika Taur matan Ruak promete katak, sei lori mudansa ba povu Timor-Leste, wainhira povu fo fiar ba nia iha eleisaun Prezidensial.

Promesa ida ne’e hato’o husi Taur Matan Ruak wainhira hasoru malu ho apoiantes iha Lahane Oriental, Dili.

Kandidatu Prezidenti Republika ba periode 2012-2017 Taur Matan Ruak, Sabadu semana kotuk ne’e hakbesik an ba apoiantes iha Suku Lahane Oriental hodi esplika kona ba nia planu no programa wainhira povu hili nia nudar Prezidenti da Republika.

Taur Matan Ruak hateten katak, maske povu ne’e liberta ona husi kolonialismu maibe to’o oras ne’e seidauk liberta an husi kiak no moris ne’ebe susar.

“Lahane hau hasoru Timoroan dala atus ida iha Timor laran tomak, laiha kandidatu idake halo ida ne’e, tamba saida, respeitu hau nian ba imi ho buat ne’ebe imi halo ona ba imi nia rain, segundu hateten ba imi katak imi nia luta seidauk hotu, hau nian seidauk, ita nian seidauk, ukun an ita hetan ona, moris diak ita seidauk hetan, se ita la terus, se ita la mate, atu grupo oan ida goza iha ita nia rain, enkuantu ita rihun ba rihun padese teb-tebes, tamba ne’e hai fila fali mai hamutuk
ho imi,” dehan Taur Matan Ruak.

Eis Maijor jeneral ne’e esplika mos ba nia apoiantes sira katak, nia husik vida militar hanesan jestu ida atu hakbesik an liu ba povu hodi hatene povu nia terus no susar atu nune’e dezenvolvimentu ne’e bele mos senti husi povu kiik sira.

“Tamba saida maka hau foti desizaun hodi bele hamutuk ho imi, primeira ves depois de tinan 36 hau servisu ona ba nasaun, bah au formalmente koalia ho imi, oin ba oin hamutuk ho imi, agradese ho imi ho orgulho bot ba maluk sira hotu, tamba ne’e mai ita hamutuk, ema ida de’it, hanoin ida de’it, hakarak ida de’it, tenki manan tan dala ida, segundu hau hakarak koalia ba ita bot sira, tenki sai ema importante iha imi nia rain rasik la’os sai fali orang ke dua iha imi nia rain rasik,” deklara taur Matan Ruak.

Hafoin sorumutu Taur matan Ruak ne’ebe akompania husi ekipa susesu entrega mos sertifikadu sagrada familia ba joventude Lahane ne’ebe durante ne’e hala’o ona knaar iha parte klandestina.

FH: Candidatos ba Presidente da Republica se maka sai Vencedor?

HOSI: VICENTE MAUBOCY

Sumario:

Loron liu da daun, fulan mos remata, tinan mos mos to ona, teki-teki loron besi ona atu halo eleisaun bot rua iha nasaun Timor Leste. Presidensial no Parlamentar.

Politicos sira preokupado bot esforsa an makas atu sira nia kandidato bele manang cargo privilegiado–Presidente da Republica. Candidato ida nebe manang fo impacto bot ba nia Partido Politico ba eleisaun Parlamentar.

Iha kandidatos ba cargo Presidente da Republika period 2012-2017 hamutuk sanulo resin hat (14)

Sira nain sanulo resin hat, se maka sai vencedor?

Analise:

Tuir lei inan Constituisaun RDTL hakerek katak, tinan lima nia laran, halo eleisaun ba Presidente da Republika no Parlamento. Tan sa maka matenek nain no Assembleia Constituinte aprova lei ida ne, no hodi tau vigor atu implementa? Fundamento ka rationale sa, maka lei ne baseia?

Justifikasaun baseia ba democracia nebe fo forsa ba povo atu hili representante ida ba Presidente atu assegura soberania nasaun nian no presta servisu ba povo tuir mandato nebe hakerek iha Constituisaun. La iha duvida, kandidato ida nebe iha liu kualidades, talentos, experiencia, konhecimento, attitudes nebe diak, sai hanesan credit points atu votantes sira halo evaluasaun no fo opsaun de votos ba kandidos sira.

Oras ne da daun iha ona kandidatos sanu (14). 1. La Sama, 2. Lucas da Costa, 3.Angela Freitas; 4. Angelita Pires; 5 Abilio de Araujo; 6. Taur Matan Ruak; 7; Jose Luis Guterres; 8. Lu Olo; 9. Manuel Tilman; 10. Rogerio Lobato. 11. Ramos Horta; 12. Francisco Gomes; 13. Xavier; 14.Maria do Ceu.

Tuir lei, cidadaun hotu-hotu iha direito no legitimidade atu elege no ser eleito. Atu manang ka lakon, ida ne, kestaun seluk, depende maioria eleitores sira nia preferencia.

Factores sa maka determina Vitoria?

Tuir hakerek nain nia investigasaun ida profunda no exaustiva,Iha kombinasaun variaveis barak maka determina Vitoria ba kandidato vencedor. Variaveis sira ne interligados no inter-dependentes. Siginifika katak fatores hirak ne in-separaveis, significa lao hamutuk no labele separa ida ho seluk. Factores detrminante maka tuir mai:

Factores primarios:

1.Dedikasaun luta ba kausa Independencia; Iha Aspecto ida; Taur no Lu Olo iha credit point as; tanba involve activamente iha luta Armada durante 24 anos; Em contra-partida Jose Luis Guterres no Ramos Horta mos involve iha Frente Diplomatica; Fernando La Sama iha Rede Clandestina. Diferensa entre kandidatos sira, balu candidatos husi Partidos Politicos balo Independentes.

Portanto factor dedikasaun ba luta, la suficiente hamrik mesak atu garante 100% votantes sira votos. Iha tan factores seluk maka kondisiona.

Kandidato ida-idak iha nia historia rasik , iha situasaun diferente nebe kontribui mos ba libertasaun da Patria.

2.Peso team sucesso; Factor ida ne, mos importante makas, tanba team ne, maka sai hanesan cerebro (brain) ka motor dinamizador ba processo tomak. Team ne tenki iha ema nebe halo analise no trassa estrategias elabora materia ka topikos ba kampanha kandidato koalia buat nebe relevante no interressante tuir Constituisaun atu kapta votantes sira nia atensaun, interesse no simpatia.

Materia nebe kandidato koalia iha debate iha TV TL ka iha media no komicios tenke contextual tuir Constituisaun, foti kestaun nebe factual, relevante ba Nasaun no Povo nia moris ohin loron. Team sucesso tenki halo interpretasaun didiak leis nebe refere ba kompetencia Presidente da Republica.

Koalia ho maximo kuidado no inteligencia. Keta kahur knar governo nian, no buat seluk-seluk tan. Se lae votantes sira dehan “hau la voto ba kandidato A, tanba la hatene interpreta knar Presidente. Koalia deit asneiras no disparates deit”. Keta iha assumpsaun errada katak votantes, “beik” maka barak no “ tauk ameasas”. Situsaun muda kompletamente ona. Tenki iha reajustamento em cada momento, atu labele ultrapassado.

Se karik kandidato koalia sala, Team sucesso maka imcompetente nebe ikus mai kontribui diretamente ba derrota fatal kandidato nian iha 1a. volta.

Team ne tenki iha ema dinamiko forsa vontante makas, matenek hodi transmite mensagem no responde perguntas no fo solusaun ba duvidas atu assegura votantes sira nia konfiansa.Team ne mos iha kualidade atu halo leitura, analise critica, ba adversaries sira nian palestra politica no estrategias atu nune elabora materia diak liu atu konvence eleitorado katak candidatu A iha kualidades diak liu kandidados seluk iha aspect barak, nune hodi konkista simpatia.

Iha team ne, tenki iha mos figuras politicas ho experiencia klean atu halo analise no peskisa, tenki iha mos akademicos, rede klandestina, feto sira, jovens, hodi lia fuan badak komposisaun team tenki iha kualidades atu halo simulasaun materia atu koalia iha kampanha. Team tenki iha oradores kompetentes ho experiencia vasta atu ajuda kandidato nia kampanha..

Tuir hakerek nain nia prediksaun Vitoria ba kandidato 40% depende ba servisu team nian.

Hanesan exemplo Barak Obama hetan Vitoria sai Presidente Amerika, alem de kompetensia pessoal, Team Succes mos sai nudar motor dinamizador no impulsionador, atu hatutan Barak Obama nia programa ba Povo Americano nia moris diak.

Istoria candidato ida-idak nian iha passado la iha duvida Historia sei regista. Votantes sira preokupa liu-liu ba futuro tinan 5 mai oin. Saida maka kandidato sai Presidente halo advocacia ba Povo nia moris diak.

Team sucesso tenki abrangente no inklusivo husi leten to kraik. Iha departamentos ka ekipas oi-oin atu responde exigencias iha terreno no fo solusaun rapida no imediata. Kada dirigente, iha kada ekipa iha poder decisaun atu foti decisaun em kualker momento hasoru problemas nebe mossu. Kuando centraliza demaziado decisoens, maka difikulta bom funcionamento, resultado nebe hakarak mos atraza, percentage target nebe atu atinge mos la maximo.

Ema barak koalia no involve iha organizasaoens oi-oin. Organizasaun ida nebe hetan sucesso depende ba responsaveis hotu nia skill, talentos, experiencias conhecimento, determinasaun, comitimento, no focus.

Detalhes ka pormenores issues, dala barak dirigentes sira la fo importancia. Tuir Timor nia costume “semua gampang dan beres”. Iha vida pratika, la iha buat ida “facil ka gampang”. Se teoria ne maka los karik, ema hotu hetan sucesso, riko, moris diak.

Komo la facil ka gampang, ema nebe investe tempo, energia, concentrasaun, dedikasaun extra-ordinario, servisu makas la hatene kole maka hetan sucesso iha moris.

Partido balu konta ona Vitoria ba dirigente nia figura historika iha passado. Mai be sira la halo distinsaun passado ho presente. Situasaun iha passado oin ida no situasaun presente oin seluk ona.

Historia hatudo lisaun barak ona. Imperador Napoleaun mas ke ho exercito ida potente, domina kuaze Europa tomak, mai be hasoru rebeldes Haiti iha finais sekulo 18, hetan derrota dala tolu seguidos. Hanesan mos Indonesia hetan derrota politica iha Timor Leste iha Referndo 1999.

Eleisaun Presidencial 2007 mos sai referencia bot. Ramos Horta ho atributos Nobel da Paz, representante especial Xanana iha Forum diplomatic mos besik atu lakon ho Nando La Sama ho 2%. Ramos Horta 22% Nando la Sama 20%. Lu Olo ho aparelho tomak husi governo no facilidades hotu hetan deit 30%.

Hanesan ba Parlamento, Alkatiri konta Vitoria maioria absoluta ho naran bot FRETILIN. Hanesan mos Xanana konta metin Vitoria ho sucessos nebe dirige luta Armada atu hetan votos barak. Resultado eleisaun hamossu surpreza bot.

Atu forma governo tenki forma AMP. Nune la bele konta lai” o ovo nu cu da galiha” don’t count the chicken before they hatch” la bele konta mano tolun iha manu nia kidun no labele konta lai manu oan baihira fera hotu. Surpresa bot liu tan sei mossu ba eleisaun Presidencial no Parlamentar iha 2012.

3.Competencia + Attitudes Candidato

Kompetencia relaciona ba kandidato nia experiencia no conhecimento iha politica rai laran no liur. Liu-liu iha conhecimento no experiencia ba politca externa. Figura Presidente simbolo nasaun nian atu assegura relasoens diak ba nasaun seluk-seluk, Nune experiencia diplomata tenki makas hodi lobby ba nasaun sira regional (ASEAN, CPLP, Forun Pacific) no seluk-seluk. Proficiencia iha lingua Ingles no Portugues tenki diak atu facilita komunikasaun ho chefes Estado sira husi liur.

Presidente da Republica sai mos nudar Povo nia tilun, matan no ibun atu hato ba Governo povo nia susar no terus. Refere liu-liu ba areas: edukasaun, saude, agricultura, no infra-estruturas.

Presidente iha dever no autoriedade atu koalia ho governo no bolu atensaun ba ma-governarsaun relaciona ho KKN no abusos de poderes husi membros governo.

Atitudes Presidente deve ser conciliador ba conflitos entre instituisoes Estado nian, humilde, simples, comunicatico, buka hakoak Timor oan hotu. Tau interesses Timor Leste nian as liu hotu. Fo valor ba Timor oan uluk maka ema estrangeiro. Kapacita Timor oan atu sai matenek.

Timor oan hotu hakribit Presidente ida ho attitude arrogante, autoritario, ka ditador impoen nia vontade ho caprichos hodi defende fali nasaun seluk nia interesse. La fo valor ba Timor oan. Fo valor liu ba ema estrangeiro.

Timor Leste la presiza Presidente ida atu promove (bintang filme) hodi tula kareta pasiar iha cidade Dili. Ka promove deit ciclismo internacional. Beneficio ba Povo saida?

4.Igreja Catolika.

Igreja Catolika mos joga papel ida predominante ba candidatu A,B,C,D etc. nia Vitoria. Tamba religiosos (as) sira iha contactos regulars no frekuente ho votantes (sarani). Sarani sira fiar liu ba Padres no Madres sira do ke politicos sira. Tanba politicos sira 90% maka bosok, lao ses ona. Enkuanto Padres no Madres sira semana semana hasoru malu bei-beik ho sarani sira iha Parokia ka Igreja. Padres ho Madres sira komete pekado bainhira bosok ba sarani sira. Nune referencia nebe Padres no Madres sira fo sarani, votantes sira kumpre tanba iha tempo susar nia laran sarani sira halai ba Igreja atu hetan protesaun.

Factor Secundario:

1.Finansas: Hakerek nain hanoin fator ossan sai secundario tanba votantes sira matan la naklosu ba ossan. Ema sira nebe haleu iha Team Sucesso dala barak hetan beneficios bot ba oportunidades nebe mossu hodi tau ossan barak barak ba bolsos. Experiencia hatudo dala barak ona.

Factor ossan maka determinante entaun oras ne Timor Leste la hetan Independencia tanba Indonesia iha Referendo fakar ossan barak liu. Eleisaun 2007 FRETILIN mos, gasta ossan barak. Tanba ne dirigentes sira iha garantia maxima ba Vitoria. Mai be, bainhira fo sai resultado sai oin seluk hotu. Kontrario expetativa dirigentes sira nian .

Money politic sei dauk tama iha moda ba kultura Povo Timor Leste. Papel activo ho propaganda efectiva Team Sucesso neutraliza facilmente money politic.

Klaru finansas presiza duni ba mobilizasaun. Kualker actividade presiza ossan mai be la determinante.

Candidato nebe uza ossan barak, hanesan instrument kapta votos, tenki iha consciencia katak “nauk-ten mos barak”. 10 % deit maka uza, enkuanto 90% hetan desvios.

Kandidato ida nebe fiar metin ba Vitoria baseia ba ossan, entaun mehi sala ona karik.

2.Factor externo- Timor leste la moris izolado ho nasaun seluk.Nune nasaun vizinho mos tau matan hela ba eleisaun Presidente. Nasaun sira nia representates sira iha Timor Leste mos hakarak figura Presidente ida nebe defende interesse iha Regiaun. Liu-liu America, Australia, Portugal no Indonesia.

Hau sei lembra eleisaun iha Indonesia, kolega ida dehan ba hau antes fulan 6 katak Susilo Banbang maka sei manang. Los duni kolega sik los. Susilo Banbang manang duni.

Iha kandidatu ida manang ho maioria absoluta iha 1a. volta?

Absolutamente lae. Cenario sei sai hanesan eleisaun 2007. Sei halai ba 2a. volta. Parece CNRT overestimate Vitoria ba nia kandidatu tanba iha ona registo 350 000 militantes Hakerek nain duvida barak.

Saida maka acontece CNRT nia kandidatu hetan derrota iha 1a. volta? Impacto bot ba 2a.volta. Candidatos sira nebe lakon bele halai hamutuk hasoru kandidato CNRT nian. Cenario ne maka acontece, CNRT nia kandidato sei lakon, rival maka manang.

Rival CNRT maka manang ba Presidente, impacto bot sei reflete ba eleisaun Parlamentar iha fulan Julho.

Favoritos se se maka ba 2a.volta?

Iha probabilidades 2 entre 4. Lu Olo, Ruak, Jose Luis ho Nando la Sama. Candidato rua + votado maka sei avansa ba 2a. volta. Chance bot ba kandidato 4 ne, tanba suporta husi Partidos politicos, Embora Ruak independente, ema hotu hare mo mos CNRT iha kotuk hela.

Factores determinants maka menciona ona iha kotuk: Dedikasaun ba luta 20%; Competencia Candidato 20% ; Team Sucesso 40% Igreja Catolika 10% factores externos ka sekundarios 10%. Sira ne hotu sura hamutuk, maka hanesan factores determinante ba Vitoria candidato nian.

Husi: Vicente Maubocy*) Hakerek nain, obsevador politico.