domingo, 12 de fevereiro de 2012

FH: Hatutan “Lingua Materna”: Re-proposição ba proposição husi Professor Estanislau Saldanha

Martinho G. da Silva Gusmão
  • Hatutan “Lingua Materna”: Re-proposição ba proposição husi Professor Estanislau Saldanha

Professor, obrigado ba ita boot nia comentário. Haré liu de’it ita bo’ot nia proposição, ha’u hetan kedas impressão katak ita bo’ot simplifica demasiadamente questão iha fundo, hanesan bahasa Indonésia dehan “semudah membalik telapak tangan”. Maibe, nu’udar apreciação ba ita boot nia comentário critico, ha’u koko to’ok atu hatur ha’u nia pensamento tuir proposição nebé iha ona ...

1. Ida uluk, ... ita boot dehan “fasilita aprende konseitu báziku”, maibe iha tempo hanesan ita boot dehan fali “lian materna laos atu sai lia sientifiku”. Tuir ha’u nia hanoin, wainhira ita tama iha “conceito” ida, katak ita tama iha “principio universal”, “highly abstract”. Ne’e duni, atu bele “conceber” conceito ida, hatudu katak ema ida tama iha complexidade no universalidade husi teoria no pensamento ida. Halo nusa mak professor bele “explica” conceito ida ho lian nebe la’os cientifico? Tuir mai ita boot hakerek, “lian China, Arábia, Índia ho Japaun dezenvolve siensia iha sira nia lian rasik”. Maibe, hau hanoin, lian hirak nebé ita boot temi ne’e iha ninia “estrutura gramática”, semiologia (fonética no fenomenologia), depois semiótica (semântica, sintaxes no pragmática). Agora ha’u husu fali ba professor, projecto piloto ne’e mos hatama ida ne’e ka simplesmente haruka ema ida hatene ko’alia Nau’eti ka Uaimaa ka Macassae ba ko’alia lalika usa estrutura gramática, semiologia no semiótica?

2. Tuir mai, ita bo’ot dehan “la presiza rekruta mestri fo’un tamba mestri sira nebée iha, hatene lia materna. Nunee sira bele hanorin”. Ne’e katak, Nau’eti hanorin Nau’eti, Macassae hanorin Maçasse, Uaima’a hanorin Uaima’a. La precisa estrutura gramática, semiótica no semiologia. Ha’u nia desafio, wainhira mestri ne’e la hatene “konseitu baziku” kona ba “www.html.url” oinsa mak nia ko’alia (esplica) iha lian materna? Ne’e duni, iha leten ita boot ko’alia buat ida, iha ne’e ita boot ko’alia fali buat seluk. La iha lógica. Ka, ita bo’ot hanoin katak, hanorin língua materna ne’e hanesan de’it ho “conversa quotidiana” (obrolan harian; warkop [warung kopi] karik). Se nune’e, lalika ba escola mak hanorin atu ko’alia lian materna, iha uma mos to’o too?

3. “Matéria nebée iha bele uza dadaun hodi hanorin, naran halo tradusaun oral iha lia materna ba labarik hodi komprende”. Ha’u sublinha frase “naran halo tradusaun” ... hatudu katak ita boot la seriu nu’udar “scientist” no falta de “scientific ethos”. Oinsa mak nu’udar professor ida, ita bo’ot “gampangan” dehan “naran halo tradusaun”? Se traduz sala karik, controla halo nusa? Referencia no “retrace” oinsa?

4. Dala ida tan, ita boot “gampangan” liu. Mestri sira ne’ebe iha ona ne’e, sira “inteira” matéria nu’udar “scientific” no hanorin tuir standard matéria sira ne’e, ka “obrolan warung kopi”? “Pratika iha fatin barak lao ona” ... iha nebé? Lospalos, Manatuto no Oecusse? Ka ita boot naran mehi de’it, ba buka experiência iha fatin ida hodi lori mai tidin de’it iha Timor Leste?

5. DIT bele hatan ona! OK. Pergunta: eskola superior turizmu no hospitalidade ... atu “PERSERVA KULTURA” ho IDENTIDADE NASIONAL ne’e sei intensivamente halo “preservação” liu husi “siencia lingüística” ka ho dalan seluk? Oinsa mak “preserva cultura” ne’e wainhira direção ba turismo ne’e hatudu liu ba “industria turismo”, no la’os “literature”? Ne’e duni, reitor DIT nian la compreende matéria nebé ha’u coloca nu’udar questão karik?

6. “Lia materna oho labarik sira? Hau hanoin Amo Martinho dramatiza”. Ha’u hatan, Prof. Estanislau mak la nyambung. Tan sa? Tan ha’u ko’alia massacre ba labarik sira ka “mártir inocente”. Ne’e hanesan metáfora. La’os sentido próprio. Ida ne’e hatudu oinsa mak professor ninia proposição dehan “naran halo tradusaun” mosu ona, tan professor rasik “naran halo tradusaun” ba ha’u nia opinião. Afinal, se professor haré didiak ha’u nia artigo, ha’u ko’alia kona ba “psychology of developmental” (Jean Piaget no Lawrence Kohlberg). Tuir matenek na’in 2 ne’e nia hanoin, labarik sira iha ensino básico (tinan 7–11) moris iha fase ida hanaran “concrete operational”, hahu sira nia scientific adventure, hanoin tuir lógica no bok ona “conceito básico”. Iha leten Professor dehan katak “lian materna la’os sientifiku”. So what? Iha tinan 3 nia laran, labarik sira hasoru mestri sira nebé “naran halo tradusaun”. Then what? Sira la iha base no la toman atu tama iha “concrete operational”. Então, liu tiha tinan 3, sira nia kakutak mamuk hela no hahu husi foun fali. Katak, tinan 3 nia laran “learning by playing ... for nothing”????

7. OK. Hau sala. Obrigado ba informação.

8. “Debate iha universidade uza metodu sientifiku, laos muturabu. Sim. Ha’u hein katak ida ne’e mak ita halo. Bele karik, involve mos ami husi acadêmico murni, liu-liu ami sira be especialista iha “filosofia da linguagem” no “ciência lingüística”. Hau hakerek artigo ne’e atu hatoo ha’u nia protesto no lamentação ba activista sira husi ONG no fo fali dignidade mos ba acadêmico sira. Campus ne’e tem que sai hanesan fatin “consagrado” ida ba ema nebé halo “ritual theoria”. Iha tempo antigo nian, “theoria” ne’e hala’o husi no iha “academia” (e.g., Platão) nu’udar “ritual” ida. Liafuan “theoria” ne’e mak ohin loron sai espiritualizado ho liafuan “contemplação”. Tan ne’e, wainhira ita muturabu iha “universidade”, hatudu katak mosu “desacralization”. Ne’e la’os atu gaba sola an nu’udar acadêmico, maibe reafirma ita nia posição no dignidade iha sociedade Timor Leste. Ohin loron, hanesan fali ativista sira mak hatene buat hotu, no acadêmico sira nonok fali. Ne’e la los! Tuir ha’u nia hanoin, ativista sira husi FONGTIL no Rede Feto sira ne’e “arogante” ho sira nia “political correctness” – katak, saida mak los wainhira tuir ONG nia hanoin; buat nebe la tuir sira nia hanoin ne’e contra direitos humanos no la loos hotu.

Martinho G. da Silva Gusmão, Docente Filosofia
publicada por FORUM HAKSESUK @ 8:37 AM

FH: Hatutan Lian Materna: Hatan Mestri Ida Ba Amo Martinho Gusmao

Hatutan Lian Materna: Hatan Mestri Ida Ba Amo Martinho Gusmao

Husi Estanislau S. Saldanha


Obrigadu wain ba Amo Martinho nia resposta ba hau nia komentariu. Husi nee, hau mos hakarak hatoo komentariu badak ida.


1. Amo tau aas tebes hau nudar profesor, halo hau orguilu tebes. Maibe nee mos halo hau sai kiikuan tebes tanba hau nia kualidade laos profesor. Hau seidauk halo publikasaun sientifiku barak hodi hetan titulu prestiziu nee, maske ema hotu hanorin iha universidade hakarak titulu nee, inklui mos hau. Hau tenki onestu ba hau nia aan ho ema seluk.


2. Ita bo’ot simplifica demasiadamente questão iha fundo, hanesan bahasa Indonésia dehan “semudah membalik telapak tangan”. Hau la simplika no pelu kontrariu hare problema lian materna nee ho seriu. Tanba nee, hau buka referensia oituan husi estudu kazu sira iha nasaun seluk, ho observasaun pesoal hau nian hodi argumenta uza lian materna nee diak ba labarik sira foin hahu eskola, iha fatin nebee labarik sira nia lian inan laos lian ofisial ka lian maioria. Maske nunee, hau sempre advoka katak atu implementa lian materna hodi hanorin iha Timor laran tomak, ita presiza estudu. Pilotu lian materna nebee ME & UNESCO halo iha fatin ho eskala limitadu nee hanesan metodu sientifiku ida atu ita bele hare ho avalia nia metodu, prosesu ho rezultadu, diak ka lae? Karik diak bele hatutan, se ladiak bele review fali.

3. Ida uluk, ... ita boot dehan “fasilita aprende konseitu báziku”, maibe iha tempo hanesan ita boot dehan fali “lian materna laos atu sai lian sientifiku”. Los duni, lian materna uza hanorin ka fasilita labarik sira foin hahu eskola hodi komprende konseitu baziku ruma no aprende lian seluk. Dezafiu boot ba labarik sira bainhira la hatene lian ofisial hodi aprende kedas ho lian ofisial. Tenki iha meius tranzisaun hodi sai ponte aprende konseitu baziku ho lian seluk. Funsaun lian materna nebee hau temi iha nee mak nee. Materia iha lian seluk estruturadu ona, no transfere kontiudu materia sira nee via komunikasaun oral uza lian materna. Lian materna mos iha nia estrutura rasik nebee balu seidauk dokumenta ho publika. No labarik sira foin hahu eskola seidauk too tempu atu aprende konseitu sira kompleksu ho termu ida aas tanba sira barak seidauk hatene lee ho hakerek. Iha faze nee, intensaun uza lian materna laos iha nivel sientifiku komplexu ho avansadu hanesan mensiona iha amo nia artigu.


4. Tuir mai ita boot hakerek, “lian China, Arábia, Índia ho Japaun dezenvolve siensia iha sira nia lian rasik”. Maibe, hau hanoin, lian hirak nebé ita boot temi ne’e iha ninia “estrutura gramática”, semiologia (fonética no fenomenologia), depois semiótica (semântica, sintaxes no pragmática). Hau hanoin lian materna mos iha nia estrutura, gramatika, ortografia ho fonetika, maske seidauk dokumenta ho publika barak. Nee la signifika katak lian materna la iha buat sira nee. Hanesan hau temi iha leten, labarik sira foin hahu eskola metodu hanorin via komunikasaun oral ho audio-vizual mak barak liu. Mestri sira bele transfere konseitu bazika ho aprende lian seluk uza lian materna. Nunee iha faze inisiu seidauk bele fo enfaze ba aprende estrutura gramatika ho semiolojia komplexu hanesan amo temi. Maske nunee, ho tempu ita sei too iha nebaa.


5. Tuir mai, ita bo’ot dehan “la presiza rekruta mestri fo’un tamba mestri sira nebée iha, hatene lian materna. Nunee sira bele hanorin”. Ne’e katak, Nau’eti hanorin Nau’eti, Macassae hanorin Maçasse, Uaima’a hanorin Uaima’a. La precisa estrutura gramática, semiótica no semiologia. Amo, labarik sira foin hahu eskola seidauk hanorin too nivel uza lian komputador nebee avansadu. Labarik sira presiza fraze simples no hatudu simbolu ho vizualizasaun mak barak liu. Tanba nee, hau fiar mestri sira bele hanorin uza lojika materia iha lian seluk, maibe artikula iha lian materna ho estrutura gramatika nebee sira komprende oralmente. Uza lian materna hodi esplika konseitu baziku ho sai meiu tranzisaun ba lian ofisial.


6. Se nune’e, lalika ba escola mak hanorin atu ko’alia lian materna, iha uma mos to’o too? Amo, pilotu nee atu uza lian materna hodi fasilita labarik sira aprende konseitu baziku ho aprende lian ofisial. Laos labarik sira mai aprende lian materna hanesan amo temi iha nee. Karik aprende deit lian materna iha eskola, hau konkorda ho amo. Maske nunee, labarik sira ba eskola iha signifikadu barak ka aprende buat barak nebee sei forma sira nia futuru. Forma labarik sira nia intelijesia, aspeitu kongnitivu, hahalok ho sensibilidade sosial iha ambiente diversidade ida ho sst. Dalang ida mak konvivensia (pergaulan) iha sala laran ho liur iha eskola.


7. “Matéria nebée iha bele uza dadaun hodi hanorin, naran halo tradusaun oral iha lian materna ba labarik hodi komprende”. Ha’u sublinha frase “naran halo tradusaun” ... hatudu katak ita boot la seriu nu’udar “scientist” no falta de “scientific ethos”. Los duni hau nia matenek hodi sai nudar “scientist ho scientific ethos” seidauk too, neduni hau hakarak aprende ho amo. Maibe hau hare amo nia “scientist ho scientific ethos” nee aas tebes, no ezizi nivel nee aplika iha vida labarik sira foin hahu eskola. Ezijensia ho injesaun aprosimasaun “scientist ho scientific ethos” nebee as ba labrik sira foin hahu eskola bele hamosu rejeisaun tanba sira la bele akapta ho adapta diak iha nivel nee.


8. Oinsa mak nu’udar professor ida, ita bo’ot “gampangan” dehan “naran halo tradusaun”? Se traduz sala karik, controla halo nusa? Referencia no “retrace” oinsa? Materia hanorin uza materia nebee iha lian seluk ka lian ofisial. Normalmente iha edukasaun iha prosesu avaliasaun regular hodi hare performansia mestri sira nian ho mos progresu labarik sira nian. Kuandu estudante performa diak, signifika estudante bele absorve materia hanorin ho diak, no mestri sira susesu ona transfere konseitu ba labarik sira. Bainhira mestri sira performa la diak, sei halo estudante sira la hetan progresu ka persepsaun konaba buat ida sala, foin ita hahu dehan iha buat ruma sala ka metodu hanorin balu sala inklui halo sala tradusaun. Husi avaliasaun nee mak bele halo revizaun hodi hadia metodu, ho prosesu nebee implika ba rezultadu diak. Tanba laos hanorin lian materna, avaliasaun nee tenki ba kontiudu materia nebee hanorin, maske avaliasaun nee bele halao iha lian ofisial ho standar ka padraun nasional. Tanba labarik sira aprende konseitu baziku ho lian ofisial dala ida hotu uza lian materna nudar lian fasilitador.


9. Dala ida tan, ita boot “gampangan” liu. Mestri sira ne’ebe iha ona ne’e, sira “inteira” matéria nu’udar “scientific” no hanorin tuir standard matéria sira ne’e, ka “obrolan warung kopi”? “Pratika iha fatin barak lao ona” ... iha nebé? Lospalos, Manatuto no Oecusse? Ka ita boot naran mehi de’it, ba buka experiência iha fatin ida hodi lori mai tidin de’it iha Timor Leste? Hau hanoin amo hatun rabat rai liu kualidade ita nian mestri sira. Sira durante nee iha ona meius hanorin sistimatiku, maske iha lian seluk. Nunee sira sei fasil adapta metodu nee hodi hanorin uza lian materna. Hanesan mos estudante sira iha universidade tinan nee, dehan sira face out ona bahasa Indonesia, no simu tomak Portugues. Maibe realidade hatudu estudante barak seidauk hatene diak Portugues, konseitu sientifiku iha Portugues barak sira la hatene, no ita tenki esplika fali iha tetun ka bahasa Indonesia foin sira komprende. Ida nee kuaze infrenta mos husi labarik sira foin hahu eskola, sira la hatene tetun ou Portugues, entaun kualia Portugues sira sei sai bibi malae hodi hateke ba fulan, no sira la hatene buat ida. Maibe bainhira ita esplika fali iha lian materna, sira sei komprende nia kontiudu. Amo hau la mehi ida, no hau kualia tanba hau hare ho observa realidade balu iha Dili, Uatulari ho Baukau. Hau mos kualia ho mestri sira balu iha Dili, Oekusse, Baukau, Lospalos ho Vikeke nebee hanorin iha jardin infantil ho eskola primaria. Ida nee izizi hau nia kuriozidade hodi hare metodolojia, prosesu ho rezultadu pilotu hodi forma hau nia “scientific ethos” ho baze nudar “scientist”. Tanba buat rua nee nesesita estudu ho argumentu sientifiku ho evidensia adekuadu, laos kualia mamuk.


10. DIT bele hatan ona! OK. Pergunta: eskola superior turizmu no hospitalidade ... atu “PERSERVA KULTURA” ho IDENTIDADE NASIONAL ne’e sei intensivamente halo “preservação” liu husi “siencia lingüística” ka ho dalan seluk? Oinsa mak “preserva cultura” ne’e wainhira direção ba turismo ne’e hatudu liu ba “industria turismo”, no la’os “literature”? Amo, ita kualia edukasaun mak ita kualia prosesu. Signifika katak ita iha uluk hanoin, buka estratejia ho rekursu hodi halao. Imposivel ita halo buat ida iha hotu fatin ka perfeitu kedas. Ami iha obsesi ba nee, dokumenta, hakerek ho publika. Maibe ita tenki prepara rekursu, liu-liu ema. Ami hahu ona, hanesan haruka estudante ho dosenti turizmu sira ba baze, kualia ho ferik katuas, sira identifika sira nia kultura. Balu hakerek ona sira nia teze ka skripsi foti aspeitu kultural sosiedade sira nian. Halo DIT Cultural Festival. Buat sira nee hotu hanesan pasu inisiu atu akomoda interese industria turizmu ho mos dudu ba produs literatura turizmu nian. Dala ida tan ita tenki respeita prosesu hodi asegura sustentabilidade. DIT iha rekursu limitadu, nunee la bele hakarak buat hotu la’o dala ida kedas, hanesan amo Martino hakarak atu ami nia eskola superior turizmu ho hospitalidade hatan ba ezizensia industria turizmu ho dezenvolve kapasidade “scientist” hodi produs literatura.


11. Ha’u hatan, Prof. Estanislau mak la nyambung. Tan sa? Tan ha’u ko’alia massacre ba labarik sira ka “mártir inocente”. Ne’e hanesan metáfora. La’os sentido próprio. Ida ne’e hatudu oinsa mak professor ninia proposição dehan “naran halo tradusaun” mosu ona, tan professor rasik “naran halo tradusaun” ba ha’u nia opinião. Afinal, se professor haré didiak ha’u nia artigo, ha’u ko’alia kona ba “psychology of developmental” (Jean Piaget no Lawrence Kohlberg). Amo, hau le buat nebee amo hakerek, hau laos lee buat nebee sei iha amo nia hanoin ka sei iha amu nia ulun. Ita baibain le sientista sira nia obras liu hosi livros ka jornal sira sientista nian, ita la hatene saida mak sira sei hanoin ka saida maka iha sira nia ulun, tamba nunka hetan ka hasoru malu ho sientista sira hotu. Tanba ne ita so limita deit interpreta saida mak sira hakerek. Iha etika hakerek sientifiku, ita tenki hakerek klaru ho suporta ho evidensia nebee diak hodi ema lee ho komprende. Nunee sei la hamosu interpretasaun lateral (ka interpretasaun tuir ida-idak nia gostu). Deskulpa, hau hare Amo la halo hanesan nee, tanba nee Amo dehan universidade sira iha Timor nee UN mak loke. Amo husu fali hau hodi interpreta buat nebee iha amo nia hanoin laran, ida nee susar tebes ba hau, no scientist puru sira mos sei la valoriza metodu hakerek nebee hamosu interpretasaun lateral. Deskulpa hau mak hanesan nee karik los, tanba, hau nia matenek seidauk too no kategorizadu hanesan “scientist” ida ho “scientific ethos” hanesan Amo nian.


12. Tuir matenek na’in 2 ne’e nia hanoin, labarik sira iha ensino básico (tinan 7–11) moris iha fase ida hanaran “concrete operational”, hahu sira nia scientific adventure, hanoin tuir lógica no bok ona “conceito básico”. Iha leten Professor dehan katak “lian materna la’os sientifiku”. So what? Iha tinan 3 nia laran, labarik sira hasoru mestri sira nebé “naran halo tradusaun”. Then what? Sira la iha base no la toman atu tama iha “concrete operational”. Então, liu tiha tinan 3, sira nia kakutak mamuk hela no hahu husi foun fali. Katak, tinan 3 nia laran “learning by playing ... for nothing”????. Hau hare Amo sala tan ona. Hau mensiona katak lian materna nee uza hodi hanorin konseitu bazika ho aprende lian ofisial seluk. Introdus konseitu bazika nee via halimar, laos hanesan metodu kualiah, ka seminar ka debate nudar “scientist” ho scientific ethos” nebee aas liu ba labarik sira. Iha metodu hanorin halimar nee simultamente hanorin ona kontiudu konseitu baziku nee. Hau nia oan ida eskola iha jardin infantil iha Nova Zelandia, rua iha jardim infantil iha Dili. Nunee hau observa metodu hanorin ba labarik sira foin hahu eskola diak tebes. Tanba ami sempre iha diskusaun intensiva ho mestri sira konaba metodu hanorin, prosesu ho rezultadu labarik nian. Laos nee deit, bainhira hau aprende Ingles iha Nova Zelandia, mestri sira mos hanorin uza metodu nee, nunee halo estudante sira hetan variasaun hanorin ho halo sala laran moris ho estimula labarik sira mai sala laran. Nunee hau fiar labarik sira sei aprende konseitu baziku ka kontiudu operasional hanesan amo temi iha nivel labarik sira nia idade ka klase.


13. Hau aseita katak debate nee la bele muturabu, nunee ita bele hetan premis diak hodi konstrui nasaun via edukasaun ida diak. Hau la inklui iha grupu organizador workshop foin dadaun nee konaba lian materna, no mos la tama hanesan membru REPETE 13. Maibe nudar ema ida servisu iha universidade, hau interese hare lian materna dezenvolve ho prezerva didiak. Tanba ema barak liu kualia konaba dezenvolve Portugues, maibe oituan deit mak kualia oinsa dezenvolve Tetun ho lian materna hanesan artikula iha Konstituisaun RDTL Artigu 13 Sek 2 hodi sai uma nain iha Timor-Leste. Infelizmente ema barak mak hanesan hau, maibe sira seidauk iha tempu hodi hakerek. Hau rasik hakarak debate ba asuntu sira boot ho iha implikasaun boot ba sosiedade, presiza iha debate barak no involve ema barak, laos deit akademiku sira, maibe ema sira nebee sei hetan impaktu husi desizaun ida. Nunee ita espera iha fali forum seluk hodi troka hanoin. Hakoak Boot.*

publicada por FORUM HAKSESUK @ 8:11 PM

KOMUNIKADU DE INPRENSA KONABA HAHALOK NO ASAUN VIOLENTU

7 de FEVEREIRO 2012, IHA XANANA SPORT CENTER

Konstituisaun RDTL, garante timor-oan hotu nia direitu, no liberdade atu hato’o hanoin ka opiniaun, garante toleransia no respeitu maksimu ba diverjensia no diferensa ideia sira, no bandu kualker tipu hahalok violentu.

Konvensaun Internasional CDEAW ne’ebe Timor-Leste mos ratifika, hakribi hahalok deskriminativu.

Tamba ne’e, mak kada sidadaun Timor-Leste tenki respeita ema ida-idak nia hanoin ka opiniaun, tenki promove no proteje toleransia ba diferensa hanoin ka opiniaun liu husi dalan ka maneira sira nebe naun-violentu, no tenke halakon kualker tipu hahalok violentu sira iha moris familia, iha vida sosial, no iha vida politika estadu no nasaun.

Insidente violentu nebe akontese durante tempu diskusaun nasional, kona ba lian materna iha Dili, loron 27, 28 Janeiru Tinan 2012, iha UNTL, Dili, ne’ebe hatudu feto timor-oan balun uza dalan violentu hodi espresa sira nia diferensa ideias ka opiniaun hasoru draft politika lian materna ne’ebe governu dezenvolve hela, hamosu sentimentu tristeza boot tebes iha sosiedade tomak nia let, liliu iha feto timor-oan sira. Tristeza ne’e bot tamba feto timor-oan nebe komete kah uza dalan violentu ne’e mak feto timor oan nebe durante ne’e luta kontra violensia, luta ba feto nia direitu, no luta ba igualdade jeneru iha nasaun foun ida ne’e.

Tanba ne’e mak ami, feto timor-an ne’ebe halibur-an hanesan grupu feto hahi’i diferensa ideias ho opiniaun , no anti violensia, husi meiu ida ne’e, hato’o ami nia hanoin no ejizensia hanesan tuir mai ne:
  1. Ami respeita tebes autora sira nia esforsu durant e ne nudar aktivista nebe luta ba promove direitu feto no paz iha nasaun ne. Maibe ami mos lamenta no tristi tebes, tamba autora sira ne’e uza fali violensia no halo diskriminasaun ne’ebe organizadu iha diskusaun akademika ne’ebe hala’o iha loron 27 ho 28 Janeiro 2012.
  2. Ami kondena makás hahalok la respeitu diferensa ideias no hahalok uza dalan violensia ne’ebe autora sira ne’e komete.
Tamba ne’e ami ejize:
  1. Autora sira tenki husu diskulpa ba ema sira ne’ebe sai vitima, ba sira nia asaun violentu ne’ebe ami refere iha leten, liu husi media hirak ne’ebe existe iha Timor Leste
  2. Autora sira tenki kuriji eh hadia sira nia hahalok hodi bele promove paz, esstabilidade, no igualidade de Jeneru
  3. Autora sira atu labele halo tan hahalok hanesan ne’e iha tempu oin mai
  4. Autora sira atu halo refleksaun klean, hodi labele halo tan hahalok sira ne’e iha tempu oin mai, hodi nune’e, bele ajuda promove kultura toleransia, kultura respeita diferensa ideias, no kultura naun violensia iha nasaun joven ida ne’e.
Ami mos hahi no valoriza inisiativa Universidade Timor Loro Sae, atu halao diskusaun no debate ne’ebe refere iha leten. Maibe ami ejize mos UNTL atu asume responsabilidade ba aktu violentu ne’ebe mosu, hodi kondena aktu ne’e no nia autora sira, no mos husu deskulpa ba Vitima sira. Ami husu mos UNTL atu foti dilijensias atu evita akontesimentu hanesan iha futuru.

Mai ita hotu esforsa-an atu hari paz ho sosegu iha ita nia povu nia let, hahu husi esforsu makás atu hakribi violensia no kualker atitude no aktu violentu. Dokumentus ne'e hetan asinatura hosi feto resistensia sira, Frente Armada, Bilou Mali, Feto Parlamentar, Bisoi, no feto maluk sira seluk, hatudu sira nia solidariedade ho Sra. Kirsty Sword Gusmão, Embaixadora de Boa Vontade para os Assuntos da Educação, ne'ebe hetan insultos hosi grupos balun ne'ebe auto proklama lori Organizasaun laos Governia nian (ONG) hanesan Rede Feto no ONG Forum!

Dili, 7 de Fevereiro 2012

Notas Biográficas do Candidato Taur Matan Ruak


Notas Biográficas do Candidato Taur Matan Ruak
Notas Biográficas do Candidato Taur Matan Ruak
às Eleições para Presidente da República Democrática de Timor-Leste, 2012-2017

Nome: Taur Matan Ruak
Data de Nascimento: 10 de Outubro de 1956
Local de Nascimento: Osso Huna, Baguia, distrito de Baucau, Timor Leste
 Taur Matan Ruak, filho de António de Vasconcelos e Albertina Amaral, nasceu perto a sub-distrito de Baguia, distrito de Baucau na região montanhosa na Ponta Leste de Timor Leste. É o mais velho de oito irmãos, cinco raparigas e três rapazes. Em 1960, ainda jovem, mudou-se para Díli com o seu Tio. Iniciou a escola primária em 1963 e terminou os estudos primários em 1968.
A 7 de Dezembro de 1975, a Indonésia invadiu Timor-Leste e Taur Matan Ruak, então com 19 anos de idade, juntou-se às FALINTIL – o recém-formado braço armado da FRETILIN – nas montanhas. No período seguinte de três anos de guerra o Povo Timorense pagou o elevadíssimo preço de cerca de 100.000 mortos.
Já como combatente, Taur Matan Ruak, participou em batalhas contra os militares indonésios em Díli, Aileu, Maubisse, Ossu, Venilale, Uatulari e Laga na costa nordeste, onde permaneceu.
Começou então a assumir posições de comando nas FALINTIL. No final de 1976, recebeu a sua primeira nomeação oficial. Nesta fase, a FRETILIN afirmava controlar um pouco mais de 80% do território.
De 1976 a 1979, Taur Matan Ruak assumiu responsabilidades crescentes nas fileiras das FALINTIL nos dois sectores militares de leste, o Sector Centro Leste e o Sector da Ponta Leste. Tornou-se Comandante de Companhia. No final de 1977, foi iniciada a Operação de Cerco e Aniquilamento pelos militares indonésios que viria a dizimar as forças da Resistência. No decurso do ano seguinte, foram destruídas pelas forças indonésias 80% das forças da Resistência e as suas bases de apoio.
Em 22 de Novembro de 1978, caiu a última base de apoio da Resistência na montanha de Matebian. Kay Rala Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak e outros membros da Resistência, reagruparam-se no dia seguinte, no sopé do Monte Legumau e retomaram as operações de guerrilha.
A morte do Comandante-em-Chefe das FALINTIL, Nicolau Lobato, a 31 de Dezembro de 1978, e dos seus companheiros, significou o fim da liderança fundadora da Resistência.
Durante 1979 e 1980, enquanto a maioria das forças da Resistência se deslocava para os Sectores Centrais a fim de reorganizar e consolidar a Resistência sob a liderança do Comandante-em-Chefe Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak recebeu ordens para levar a cabo acções de guerrilha na região Leste.
A 31 de Março de 1979, Taur Matan Ruak foi capturado pelos militares das ABRI, na área de Viqueque, durante uma missão que se destinava a localizar sobreviventes da Operação de Cerco e Aniquilamento. Conseguiu escapar após 23 dias e reunir-se às FALINTIL nas montanhas.
Em Março de 1981 foi nomeado Colaborador do Chefe de Estado Maior das FALINTIL, responsável pelo comando operacional do Sector Leste e, mais tarde, do Sector Oeste.
Em Março de 1983, a Resistência e representantes dos militares indonésios acordaram num cessar-fogo. O massacre de Kraras, perpetrado em Agosto desse ano, pôs um fim ao acordo. Em Setembro, foi declarado o estado de emergência e iniciada uma nova ofensiva militar indonésia – Operação Varrimento. Mais tarde, ainda no mesmo ano, Taur Matan Ruak foi promovido e responsabilizado pelo planeamento estratégico do Comando Operacional do Leste.
Ainda em 1983, foi transferido para o Comando Operacional Oeste (toda a região a Oeste do eixo Baucau/Viqueque) e nomeado conselheiro militar e Sub-chefe do Estado Maior das FALINTIL.
A partir de 1986, Taur Matan Ruak assumiu o comando de todas as operações militares em Timor-Leste.
Em Novembro de 1992, o Comandante-em-Chefe Xanana Gusmão foi capturado em Díli. Taur Matan Ruak foi promovido a Chefe do Estado Maior enquanto Xanana Gusmão permaneceu preso em Jacarta mantendo a função de Comandante-em-Chefe das FALINTIL
A 11 de Março de 1998, Nino Konis Santana faleceu e Taur Matan Ruak é promovido a Vice-Comandante-em-Chefe das FALINTIL.
Em Julho de 1999, as FALINTIL foram confinadas unilateralmente a 4 acantonamentos e recaiu sobre Taur Matan Ruak a responsabilidade de evitar que os guerrilheiros armados das FALINTIL se envolvessem em acções contra as forças indonésias e pro-indonésias. A 30 de Agosto de 1999, em referendo organizado pelas Nações Unidas, o Povo de Timor-Leste votou esmagadoramente pela independência.
Após a realização do referendo popular seguiu-se um período de violência intensa que foi finalmente travada pela intervenção da Força Internacional INTERFET, sancionada pela Organização das Nações Unidas. Este período testou decisivamente o grau de disciplina das FALINTIL uma vez que foram forçadas a permanecer acantonadas enquanto a população suplicava a sua protecção contra as investidas devastadoras e mortíferas das forças indonésias e pro-indonésias.
A 10 de Dezembro de 1999, Taur Matan Ruak é agraciado com o Prémio de Direitos Humanos da Assembleia da República, em Lisboa, Portugal.
A 20 de Agosto de 2000, Kay Rala Xanana Gusmão demitiu-se das FALINTIL e Taur Matan Ruak foi nomeado Comandante-em-Chefe das FALINTIL.
A 1 de Fevereiro de 2001, Taur Matan Ruak assume o Comando da FDTL, Força de Defesa de Timor-Leste, com a patente de Brigadeiro-General, em cerimónia presidida pelo falecido Dr. Sérgio Vieira de Melo, Administrador Transitório da ONU.
A 20 de Maio de 2002, aquando da restauração da independência, Taur Matan Ruak torna-se Chefe do Estado Maior General das F-FDTL, FALINTIL-Força de Defesa de Timor-Leste.
Em 7 de Dezembro 2006, Taur Matan Ruak é condecorado pelo Presidente da RDTL com a Ordem da Guerrilha.
Em 2007, Taur Matan Ruak é condecorado pelo Presidente da RDTL por serviços prestados durante a Operação Halibur, operação conjunta das F-FDTL com a PNTL que visava o restabelecimento da segurança e ordem no país na sequência da crise política de 2006.
A 28 de Novembro de 2009, Taur Matan Ruak é promovido a Major-General pelo Presidente da RDTL, Dr. José Ramos-Horta.
A 20 de Agosto de 2011, em Cerimónia de Homenagem Nacional de Agradecimento e Reconhecimento dos ex-combatentes da luta de libertação, Taur Matan Ruak é oficialmente desmobilizado das FALINTIL e condecorado juntamente com outros 235 ex-combatentes.
A 6 de Outubro de 2011, Taur Matan Ruak proferiu o último discurso enquanto Chefe do Estado Maior General das F-FDTL, na cerimónia de passagem de testemunho do comando das Forças de Defesa, depois do seu pedido de exoneração do cargo ter sido aceite pelo Presidente da República.
O Major-General Taur Matan Ruak é casado com a Dr.ª Isabel da Costa Ferreira, jurista que trabalhou na área dos direitos humanos com o Primeiro-ministro do I Governo Constitucional, foi Vice-Ministra da Justiça e membro da CVA. Actualmente é Assessora do Secretário de Estado da Segurança e Comissária da Comissão da Função Pública. Têm duas filhas, Lola e Tamarisa, e um filho, Quesadhip.
O Major-General Taur Matan Ruak fala 3 línguas de Timor-Leste (Tétum, Noeti, Makassae), Português, Inglês.


biografia
 Taur Matan Ruak kaben ho Isabel da Costa Ferreira. Sira iha oan feto rua, Lola & Tamarisa, no oan mane ida, Quesadhip.
Moris iha Baguia 10 Otubru, 1956, Ex-Maior General Taur Matan Ruak uluk Comandante Forças Defesa Timor-Leste (F-FDTL) nian to’o iha 6 Otubru, 2011. Molok serbí iha F-FDTL nia mak Comandante em Chefe FALINTIL nian ikus liu ne’ebé hamutuk ho forças armadas halo rezistensia hasoru Indonezia hosi 1975 to’o 1999.
Nu’udár kombatente, nia partisipa iha luta hasoru militar Indonezia nian iha Dili, Aileu, Maubise, Ossu, Venilale, Uatulari no ikus liu iha Laga, iha ne’ebá to’o ikus nia hela ba.
Taur Matan Ruak hahú hetan fiar hodi simu knar iha FALINTIL nu’udár komandu iha 1976. Iha ne’ebá nia tur iha estrutura FALINTIL laran iha sektor rua parte leste nian: sektor Sentru Leste nian no Ponta Leste. Hafoin nia sai komandante kompanhia ida.
Nia simu promosaun no hetan responsibilidade ba planeamentu estratejiku ba komandu operasional iha sektor Leste iha Marsu 1983.
Iha Novembru 1992, Comandante em Chefe Xanana Gusmão kapturadu iha Dili. Taur Matan Ruak hetan promosaun ba Chefe do Estado Maior. Sr. Matan Ruak sai Vice Comandante em Chefe FALINTIL tomak hafoin Comandante Konis Santana mate iha 11 Marsu, 1998. Iha 20 Agostu, 2000 Kay Rala Xanana Gusmão rezigna hosi FALINTIL no Taur Matan Ruak simu kargu nu’udár Comandante em Chefe FALINTIL nian.
Iha 10 Dezembru, 1999, Asembleia Repúblika Portugal fó Prémiu Direitus Humanus ba Taur Matan Ruak.
1 Fevereiru, 2001 Nasoens Unidas fó fiar no promove Taur Matan Ruak ba Brigadeiro General.
Ho Restorasaun Independensia iha 20 May, 2002 Taur Matan Ruak sai nu’udár Chefe do Estado Maior General ba Forças Armadas (F-FDTL).
Iha Dezembru 2006 Prezidente Ramos-Horta kondekora Taur Matan Ruak ho Ordem da Guerrilha.
2007 Prezidente Ramos-Horta kondekora tan Taur Matan Ruak ba servisus prestadu durante Operasaun Halibur, operasaun ne’ebé F-FDTL hala’o hamutuk ho PNTL be re-estabelese fali seguransa & ordén iha ita rain.
28 Novembru, 2009 Prezidente Ramos-Horta promove Taur Matan Ruak ba Major-General.
Iha Cerimónia de Homenagem Nacional de Agradecimento e Reconhecimento ba ex-kombatentes ba luta libertasaun nian iha 20 Agostu, 2011 Taur Matan Ruak dezmobilizadu hosi FALINTIL no kondekoradu hamutuk ho ex-kombatentes 235 seluk.
Taur Matan Ruak nu’udár Chefe do Estado Maior General F-FDTL nian iha serimónia pasájen testemunha komandu Força Defesa sira anúnsia ninia pedidu ba exonerasaun hosi ninia kargu iha 1 Setembru, 2011 ne’ebé Governu no Prezidente Ramos-Horta simu ona iha 6 Otubru, 2011 nia hakotu ninia funsaun nudar militar no hahú vida sivíl.

Fontes husi: http://www.tmr2012.org/2012/02/08/notas-biograficas-do-candidato-taur-matan-ruak/

Kay Rala Xanana, Hatudo Ezemplo Hodi Hasses Moras Dengue

Notisia Husi TVTL - Sesta Kalan, 10 Fevereiru 2012

Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana hatudo ezemplo diak hodi tun rasik ba dalan ninin hodi hamos valeta foer, no fatin sira nebe lixu barak hodi prevene moras dengue. Hamutuk  Funsionarius Publiku, PNTL inklui komunidade sira envolve iha limpeza jeral hodi prevene moras dengue iha kapital Dili.

Maske programa Governu kona ba limpeza jeral ne’ebe involve funsionariu Publiku Sesta-sesta paradu durante tinan hirak nia laran, maibe hahu oin limpeza jeral ne’e komesa hahu hikas, tamba relasiona ho moras dengue ne’ebe akontese iha Timor-leste.
 
Inisiativa ida ne'e hahuu rasik hosi Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmao hodi hatudo ba komunidade katak -fatin-mos ne importante tebes atu ita hare, tanba se lae, sei hada'et moras oin oin nebe'e lori moras, liu-liu moras dengue.

Primeiru Ministru Xanana Gusmao, funsionariu Publiku husi Ministeriu hotu, PNTL, inklui komunidade Sesta-feira ne’e envolve iha limpeza jeral iha kapital Dili hodi hamoos lixu sira ne’ebe mak sempre kria moras.

Ba kestaun ne’e, informasaun hosi Ministerio Saude fo sai katak total kazu denge ne’ebe oras ne’e rejistadu iha Ospital nacional Guido valadares hamutuk 312, husi kazu ne’e ema nain 3 mak mate, distritu 5 ne’ebe mak agora dadaun infrenta moras Denge mak hanesan, Dili, Manatutu, Baucau, Liquisa no Bobonaro ho numeru pasiente ne’ebe barak liu kompara ho distritu sira seluk.
 
Xanana husu ba komunidade hotu atu hamos sira nia uma-hun, estrada no valeta kuak sira ne hodi labele hakiak susuk, no lori moras dengue ba ita nia uma-laran.