quarta-feira, 3 de agosto de 2011

Proposta Sosiedade Sivil, Primeiru Ministru Xanana : Labele Pesoal

Jornal Timor Post - Quarta-feira 3 Agusto 2011

Dili-Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao husu ba Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres, asunto Sosiais para hadiak sistema no criteria iha sosiedade sivil relasiona ho proposta sira ne’ebe mak hatama husi grupu sosiedade sivil.

Iha enkontru ba loron daruak nia iha Centru Convensaun Dili, Governu liu husi Ministeriu Financas, kria enkontru linhas Ministerias tomak iha quatru (IV) Governu konstitusional atu hato’o dezafius ne’ebe mak durante ne’e hasouru kada Ministeriu.

Vice Primeiru Ministru Jose Luis Guterres iha nia rekomendasaun dejafius ba meja ne’ebe mak deriji husi Ministra Financas Emilia Pires no Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao, atu konsidera asuntu sosiais ne’ebe mak durante ne’e o infrenta hanesan fundu hodi apoiu ba sociedade sivil no relijiosa sira.

Tuir programa ne’eb mak durante orsamentu tinan rihun rua sanolu resin ida nian Governu liu husi gabineti sosiedade sivil nian apoiu ba Relijiuan katolika ho montante millaun tolu dolares Amerikanu (U$ 3 milliar) inklui mos ba orfonatu, ba komunidade musulmano no protestante.

Ba orsamentu ne’ebe mak iha ba sosiedade nian ba grupu organijasaun Non Governmantal ne’ebe mak importante sai pariseiru Dezenvolvimentu Nacional. Tan ne’e vice Primeiru Ministru husu atu aumenta tan orsamentu tinan oin tamba iha proposta ne’ebe mak hatama husi komunidade Musulmano atu hadia’a Meskita Kampung Alor.

Relasiona ho rekomendasaun hirak ne’e Xefe Governu husu ba Vice Primeiru Ministru Sosiedade Sivil nian atu kria sistema no criteria ba sosiedade sivil, tamba dala barak mosu failansu iha teknika , la iha criteria, sosiedade sivil halo grupu arbiru to’o ikus orsamentu ne’ebe governu apoiu la iha balansu. Hateten Xanana.

Purtantu relasiona ho kestaun ne’e Vice Primeiru Ministru garantia katak importante iha criteria ba sosiedade sivil sira atu nune’e iha kontrolu ba ajudus ne’ebe mak governu oferese. (Uly)

La Sama Sosa Repoilho, Xanana Futu Manu

Lider nasional Timor Leste, Presidenti Parlamentu Nasional Fernando ‘La Sama’ de Araujo no Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hatudu sentimentu domin ba povu, liu husi kompra produtu lokal no animasaun jogos ho povu (futu manu).
La Sama ho Xanana sai husi knua servisu, husi Kapital Dili, hakat sa’e husi Aleiu, Maubisse, iha Kinta (28/7).

To’o iha Maubisse, iha sinpantiga dalan husi Hato-Builiku, produtu povu nian hada ba hada no butuk ba butuk iha estrada ibun hodi hein transporte atu asesu ba merkadu.
Kuitadu, realidade ba povu tenki hasoru maka, transporte labele atende sira, basa ho razaun estrada maka ladiak.

Hare ba situasaun ida ne’e, La Sama hapara nia kareta ne’ebe lao konvoiu, hodi tun husi kareta no husu ba populasaun sira, saida maka imi tau iha karon ne’e, populasaun sira hatan, ne’e repoilho.

La Sama mos husu, tanba sa to’o oras ne’e seidauk lori ba merkadu, populasaun sira ho tristi hodi hatan, nai Presidenti, produtu lokal mak ne’e, atu asesu ba merkadu maka labele, tanba estrada at.

La Sama la hatan ba povu nia preokupasaun ne’e, i nia direitamente hase ba populasaun sira katak, repoilho ne’e fa’an ka lae, populasaun sira hatan, simne’e fa’an.
“Imi fo karon ida mai hau hola, imi nia repoilho mesak diak deit, imi buka meus para lori ba merkado,”koalia La Sama hafoin kompra repoilho husi populasaun sira ne’ebe hulan husi Hato-Builiko ba tau iha estrada Maubisse, iha Kinta (28/7).

Iha oportunidade seluk, iha Sesta (29/7), iha Zumalai, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão mos hatudu sentimentu hadomi no animasaun ba populasaun sira, liu husi futu manu.
Bainhira Xefi Governu ne’e dada lia hela ho Presidenti Parlamentu, populasaun sira kous manu liu husi area refere, entaun nia (Xanana) bolu populasaun sira ne’e i nia foti tiha manu aman ida, hodi haruka sira futu (Manu tebe malu).

Populasaun sira mos hakfodak, tanba Xanana hatudu nia domin ida ke’e bot teb-tebes ba populasaun sira iha baze, ida ne’e nudar pasu katak, paz no estabilidade ne’e inportante ba povu Timor Leste, tan ne’e tenki hadomi malu, tanba liu husi domin maka bele haburas paz no estabilidade hodi alkansa prosesu desenvolvimentu.

Lasama ho Xanana ninia istoria ema hotu hatene katak, sira nia an fó tomak ba luta Timor-Leste nia independensia. Lasama kunesidu hanesan joven ida luta makas iha Indonesia ba Independensia Timor-Leste, nudar fundador ba Resistencia Nacional dos Estudantes de Timor-Leste (RENETIL), mos kaer knar nudar Sekretariu Jeral ba dala uluk no Xanana hanesan eis-Komandante em xefi FALENTIL ne’ebe luta iha ailaran no lidera procesu funu naruk iha tinan 24,to’o hetan independencia.

Lasama nudar lider estudantes nian ba Resistencia fiel ba komando da Luta ne’ebe maka lidera husi Komandante em Xefi ba FALENTIL. Xanana nudar lider maximu ba Reistencia fó fiar ba Lasama no RENETIL nudar forsas importante ida ba proceso Luta ba Libertasaun, liliu ba transformasaun estratejia da luta husi diresaun ba Luta partido uniku no muda ba konceitu Unidade Nasional. Xanana iha mensajem ne'ebe maka hato ba RENETIL iha ninia aniversariu ba dala ruak iha 20.06.1990 haktuir katak: "A RENETIL nudar instrumentu importante ida avansada iha Resistencia Nacional Timor-Leste nian (in Buliting Neon Metin,edisaun Periodika 1990)".
Lasama ho Xanana mos iha istoria ida ke’e hanesan tanba, lider nain rua ne’e mos tama hamutuk iha kadeia LP.Cipinang,Indonesia.

Oras ne’e dadaun, sira nain rua (Lasama+ Xanana), nudar Alin (Lasama) no Maun (Xanana), ida kaer knar nudar Prezidente Parlamento Nacional no Seluk nudar PM. Povu no Nasaun ida ne’e sei prezisa sira nain rua ninia kontribuisaun lori Procesu Desenvolvimentu ba oin, liu husi implementasaun PEDN (2011-2030). Atu nune'e liberta povu husi kiak no mukit.
Mario no Julio nudar populasaun husi Zumalai bainhira dada lia ho Jornalista Diario ne’e hateten, sira senti kontenti, tanba hare lideransa istoriku sira kontinua hatudu sentidu domin ba povu.
Populasaun nain rua ne’e mos hateten ho hamnasa katak, sai bot laos atu ukun deit, maibe hakuak povu hanesan maun bot hatudu dadaun ne’e.

Autor:João da Silva,Journalista
Fonte: Jornal Nacional Diário (JND),edisaun Quarta-Feira (03/08/2011)paj.12!