segunda-feira, 27 de junho de 2011

Baucau Garente Katak Partidu CNRT Sei Manan Iha Elisaun 2012

Addthis
Dili – Koordenador Distritu Baucau Fransisco da Costa hateten katak iha loron 25 fulan jullu tinan 2011 forma estrutura foun  suku rua nian ho razaun ne’ebé forma estrutura ne’e tamba durante ne’e estrutura Partidu Politiko CNRT nian iha suku ne’ebe refere seidauk laiha.

“Loron 25 fulan Jullu ami forma tan estrutura partidu iha suku rua ne’ebé maka to’o oras seidauk kopletu no la’os ami atu forma estrutura iha suku rua ne’e deit maibe ami sei tama iha suku 519 ne’ebe ezisti iha distritu baucau atu nune’e bele hatama ba prosesu elisaun iha tinan 2012 nian”, dehan koordenador Distritu Baucau Francisco da Costa ba Jornalista MLP nian Segunda-Feira(27/06/11) iha sede Partidu CNRT Bairo dos Grilhos Dili. 

Nia mos haktuir tan katak sei senti katak la’os suku rua ne’e deit maka ami forma estrutura maibe suku hirak ne’ebé iha ami sei tama hodi forma estrutura ne’ebé ami iha. Nia mos garante katak iha elisaun 2012 partidu CNRT sei manan tamba partidu CNRT nia ema komesa barak dadaun ona.

Fransisco haktuir tan katak uluk iha 2007 partidu CNRT atu forma estrutura ida sira tenke halo subar deit subar tamba iha momentu situasaun ne’ebé maka difisil nia laran hodi nune’e  hafuhu malu hanesan busa ho laho maibe agora iha tinan ida ne’e sira  senti kontenti tamba sira  bele tama ba suku to’o aldeia sira  hodi forma estrutura partidu CNRT nian.

“Ami mos garante katak iha elisaun  2012 partidu CNRT sei manan totalmente ka manan absoluta iha Distrutu Baucau tamba partidu CNRT nia ema mos barak ona” teni Nia


Prezidente Partidu CNRT hasoru Malu ho Lia Lisan Karkeitu Mota’ain

Addthis
Dili-Uma lisan maka sai hanesan  Kultura Tradisional ba Sidadaun Timor Leste sira hotu ne’ebé moris iha nasaun ida ne’e, sempre iha idak-idak nia uma lisan maske iha diferensia kultura maibe ema hotu-hotu sempre moris no fiar ba ida-idak nia uma lisan.

Hafoin hasoru malu ho lia nain Karkeitu Mota’ain Prezidente Partidu Kongresu Nasional Rekontrusaun Timor Leste (CNRT) Kay Rala Xanana Gusmão hateten katak iha tempu pasadu hau sempre fiar no sadik rai nain sira hotu no matebian sira hotu katak imi hotu tenke tulun no nafatin loke dalan mai ami.

“Iha tempu funu hau sempre sadik no fiar  ba rai nain sira hotu no mate bian sira atu bele loke dalan ba ami iha tempu ne’ebe difisil tebes neduni ohin loron hau sempre fiar metin nafatin ba  ita nia uma lisan no rai lulik sira hotu iha rai timor leste”dehan Xanana hafoin hasoru malu ho lia nain uma lisan kaerketu Mota’ain iha Manleuana Sabdu (25/06) 

Nia mos informa tan katak hau fó parabens ba uma lisan Karketu Mata’ain ne’ebe ohin loron simu hau iha uma lisan ida ne’e hau sei hakruk nafatin ba rai ida ne’e no matebian sira hotu ne’ebe sakrifika sira nian an ba rai ida ne’e hodi iha ohin loron ita hetan indenpendensia.

Iha parte seluk lia nain Karkeitu Mota’ain Felis Ataidi hateten katak uma lisan Kareketu Mota’ain sente orgolhu tebes ho Prezensia Prezidente Partidu Kongresu Nasional  Rekonturusaun Timor Leste (CNRT) Maun bo’ot Kay Rala Xanana Guasmão nian  iha uma lisan Karkeitu Mota’ain.

“Ho Prezensa Prezidente Partidu CNRT  Maun bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão iha uma lisan ida ne’e hodi nafatin fo tulun ba maun bo’ot atu bele lori povu no rai ida ne’e bá oin,tamba Maun bo’ot maka sai hanesan Heroi ba rai ida ne’e”dehan Felis hafoin hasoru malu ho Prezidente Kay Rala Xanana Gusmão iha Uma lisan Karkeitu Mota’ain.

MARIE SALVA XANANA? FRETILIN IHA ONA TAHU-LARAN, HAKARAK DADA TAN XANANA BA TAHU-LARAN?


Dili – TDF: Iha kampanhe “konsolidasaun” iha foho dala-barak ona Mari Alkatiri, tanba kilat musan laiha ona atu tiru CNRT no AMP, hakilar bebeik katak “FRETILIN mak sei hasai Maun Xanana hosi Tahu-Laran”. Será ke ne lós?

Fenómena foun ida né hatudo momos katak, Mari Alkatiri lakon ona kilat musan ka kartuz hodi ataka Xanana, CNRT ho AMP. Hatudo mos katak Fretilin radikal laiha ona argumentos hodi hatuun Xanana, tanba né uza fali Xanana hanesan "kartu As" ba sira nia propaganda polítika. De faktu, iha tinan 3 nia laran ikus, Mari, Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes ho sira seluk sempre ataka no insulta Xanana Gusmao, ate kea taka nia pessoal rasik.

Polítikamente, aktu ida né hanesan mos “kari rai-rahun” ba povu nia matan laran, tanba Mari  Alkatiri sempre konsidera povu né sei beik hela hanesan iha tinan 1975, no sira nia grupu hosi Mosambike (Maputo) mak matenek liu ema hotu. Mari Alkatiri mos konsidera Timor Oan hanesan instrumentu ida nebé bele uza hodi atinje nia objektivu polítiku, no tanba né la interesse se Timor Oan hatene ka lae? Ba nia naran katak nia iha “bargaining position” (posisi tawar) iha polítika mak importante liu.  Nia mos hatudo arrogansia no hatudo momos katak ba nia Fretilin Radikal lakon laiha buat ida, naran katak nia pozisaun hanesan Sekjen Fretilin Radikal la muda.

Salva Xanana?

Mari nia aktu nebé nia halo né hatudo deit preokupasaun no presipitasaun nebé Mari Alkatiri ho Fretilin radikal iha konaba sira nia futuru iha eleisaun 2012. Baze Fretilin radikal nian agora komessa naksobu no rahun tanba povu komessa lakon konfiansa ba Fretilin Mari. Povu mos bele distinge ona katak Fretilin Movimento Libertasaun 1975 la hanesan ho Fretilin Mari-Lu nebé buka atu hadau poder iha eleisoens.
Povu iha distrito tó baze fó fiar liu ba Xanana no hatene katak Xanana mak bele salva povu né dala ida tan hosi “eskravatura polítika” nebé Mari Alkatiri ho nia grupo Maputo mai halo hela ba Timor oan sira durante nia kaer ukun iha tinan hirak liu ba. Eskravatura politika katak, sira konsidera Timor Oan hanesan beik, no bele lohi tun sae no halo konforme nia hakarak.

Tanba ne mak Xanana sempre dehan katak Mari lalika koalia katak nia atu salva Xanana ne lalika fiar no bosok ten. Tanba Mari ho Fretilin Mari rasik iha ona tahu laran, oinsa mak bele lori salva fali Xanana? Justru sira mak sei lori fali Xanana ba tahu laran karik.

Tauk ho “lakon” ida né mos maka dudu Mari Alkatiri hodi koalia bebeik istória dehan bebeik katak Fretilin Mari-Lu mak luta mesak. Iha konsolidasaun iha Manleuana Sabado (25/06) liu ba, Xanana hatete katak, nia uluk membro Fretilin Libertasaun Nasional, laos membro Fretilin Mari-Lu ida foin harii iha 2000 hodi compete ba eleisaun geral. Xanana Gusmao ema nebé liderá luta 24 anos mos hatete katak luta ba ukun a’an Timor Oan hotu mak luta, laos ema ida ka grupo ida deit (Diario 27/06/2011), liu-liu Fretilin Mari.
Tanba né Mari buka lohi povu Timor oan  atu vota ba nia partidu nebé distorta tiha prinsipius Fretilin Movimento da Libertasaun nian (TDF).
Amo Don Carlos Filipe Ximenes Belo la haluha ninia belun boot Xanana Gusmao nia tinan, ne'ebe haruka mos puisia ida atu haruka labarik ida atu lee iha ninia aniversariu, maibe la too de realisa tamba hau ata mos liur. Neduni makskui liu ona hau post deit blog ida nee.



ANIVERSÁRIO MAUN BOOT XANANA GUSMÃO
                        (20 DE Junho de 2011)

                        Lia Menon hosi Labarik Sira

            Maun Boot Xanana Gusmão: Uluk knana’in atan há’u husu deskulpa tan ba há’u labarik kiik ida, bolu ita boot, Primeiro Ministro Timor-Leste nian, Maun Boot.
Tebes duni, Ba ami labarik sira, Timor oan tomak, Ita boot ami nia Maun Boot, ami nia Aman, no ami nia Belun!
            Ohin, ita Boot nian Tinan. Ilha loron kmanek ida ne’e, hau lori Labarik tomak nian naran, hato’o PARABÉNS  ba Maun Boot Xanana Gusmão!
            Ami haksolok ho Maun Boot nia loron moris; ami agradese ba Aman Maromak, grasa moris nian! Ami hasa’e ba Lalaehan ami nia orasuan mukit, atu Na’in Maromak haraik nafatin isin diakno vida naruk  ba Maun Boot.
            Ami Labarik sira no Timor oan tomak, la haluah Maun Boot nia Kontribuisuan ba ita nia Pátria, Timor-Leste!
Maun Bootmak mak ami  nia Assuw’ain, ami nia Libertador, ami nia Prezidente da Repúblika ba dala uluk, ami nia Primeiro Ministro.
            Ami la halu’ha Maun Boot nia terus no susar atu lori Povu Timor Loro Sae ba Liberdade no Indepenensia.
 Maun Boot hetan susar no terus iha Ailaran, iha Kadeia Cipinag, iha Jakarta. Maibé Maromak tulun nafatin ita boot, hodi to’o ikus harii duni Nasaun ida, Nasaun Timor-Leste! Ho Maun Boot nia serbisu, Timor oan sira  bele hetan progressu, paz, justisa no liberdade.
            Tam ba ne’e, iha loron Maun Boot nia Tinan, ami hato’o Obrigado wain.
Ami Labarik sira hotu, hosi Loro sa’e to’o Loro monu, hosi Tasi mane no Tasi feto, sei hakotu lia katak ami sei estuda didiak, sei obedese inan no aman no professor sira,  sei banati tuir Maun boot nia hahalok, atu bele sai ema no sidaduan diak.
            Atan há’u sei la dada tan lia. Dala ida tan, hau hato’o PARABENS AD MULTOS ANNOS! Há’u husu ba Nai Maromak atu haraik ba Maun Boot vida naruk, isin diak,  no grasa wa’in ba ita Boot nia Família sira.
            Há’u nia liafuan to’o deit iha ne’e, obrigado barak ba Ita Boot nia atensaun.

            Porto, 20 de Junho de 2011.

CARTA AO SECRETÁTIO-GERAL DAS NAÇÕES UNIDA, PÉREZ DE CUELLAR.


Iha k nia semana ida liu ba hau ata Ilidio X da Costa hetan tan fali email ida ne'ebe mak amo Don carlos Filipe Belo, SDB haruka mai hau konaba karta ne'ebe uluk nia rasik haruka ba ONU iha tinan 1989 atu husu Referendum. Atu hatene saida deit mak nia hakerek iha karta ne'e nia laran, mai ita lee ninia karta iha okos ne'e. 
CARTA AO SECRETÁTIO-GERAL DAS NAÇÕES UNIDA, PÉREZ DE CUELLAR.

Diocese de Díli-Timor Oriental
Dili, 6 de Fevereiro de 1989

                                                      Sua Excelência Dr. Perez de Cuellar
                                                      Dig.mo Secretário-Geral das Nações Unidas
                                                      New York - USA

Excelência:
      Antes de tudo, permita-me que lhe apresente as minhas sinceras e respeitosas saudações.
Tomo a liberdade de escrever a Sua Excelência o  Senhor Secretario Geral para levar aos eu conhecimento que o processo da descolonização de Timor Portugês ainda não está resolvido pelas Nações Unidas e convém não deixá-lo no esquecimento.
Para nós, o Povo de Timor, pensamos que temos de ser consultados sobre o destino da nossa terra. Por isso, como responsável da Igreja católica e, como cidadão de Timor, venho pedir ao Senhor Secretário-Geral, para iniciar em Timor o processo de descolonização o mais normal e democrático que é a realização de um REFERENDUM.
O Povo de Timor deve ser ouvido através de um plebiscito quanto ao seu futuro. Até agora, o povo não foi consultado. São os outros que falam em nome do povo. É a Indonésia que diz que o povo de Timor Timur já escolheu a integração, mas o próprio povo de Timor nunca disse isso. Portugal que deixar ao tempo a resolução do problema. E nós vamos morrendo como povo e como nação.
O Senhor Secretário-Geral é democrata e amigo dos direitos humanos. Sua Excelência que demonstre com factos o respeito pelo espírito e letra da Carta das Nações Unidas que concede a todos os povos deste Planeta o direito de escolherem o próprio destino livre, consciente e responsavelmente.
Excelência, não há modo mais democrático de saber a vontade suprema do povo timorense, que a realização de um REFERENDUM promovido pelas Nações Unidas para o povo de Timor.
      Agradecendo ao Senhor
Perez de Cuellar toda a simpatia para com o povo de Timor, termino renovando os meus cumprimentos.
Com votos de admiração e respeito,

      D. Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB
      Bispo Tit. de Lorium
      Administrador Apostólico de Dili

CNRT Halo Konsolidasaun Iha Railako

CNRT Halo Konsolidasaun Iha Railako


Monday, 27 June 2011 08:55


CJITL Eleisaun, Partidu Kongresu Nasional Rekonstrusaun Timor Leste-CNRT halao Konsolidasaun hodi hametin estrutura Partidu nian iha Railako, Ermera.


Iha Sábdu 25/6, CNRT kontinua habelar no fahe infomasaun ba ninia militante no simpatizante sira iha Distritu Ermera Sub-distritu Railako.


Iha Subdistritu Railako iha suco sia (9) mak hanesan suco sama Lete, Railako Leten, Deleso, Matat, Titokoluli, Fatukero, Tarasu, Lehu,no aldeia hamutuk tolunulu resin rua(32).


Iha kosolidasaun ne’e Sekretáriu Jeral Partidu CNRT Dionísio Babo hateten katak Partidu CNRT la’os foin maka harii maibe CNRT liu husi prosesu ida naruk tebes no iha estrutura nia laran mesak ema veteranus deit.


“Partidu CNRT la’os foun ba imi sira maibe liu husi prosesu naruk ida maka ema barak tenke fakar ran, barak maka terus, tanis, ruin, no sira ne’ebé maka halibur a’an iha Partidu CNRT nia laran ema veteranus deit” dehan Dionisio Babo iha konsolidasaun ne’e.


Nia mos husu ba estrutura tomak iha baze tenke servisu maka’as liu tan atu bele habelar Partidu CNRT iha Railako, hodi nune’e bele manan absoluta.


Ita mos tenke mantein nafatin ho ita nia partidu hodi halao programa partidu nian lalika monu ba manobra politika sira ne’ebé maka agora dadaun lao iha ita nia le’et.

Sekretáriu Jeral Partidu CNRT ne’e mos apresia tebes ho governu nia programa hodi fó ajuda ba idozos no invalidu sira no hariikapital humanu ba juventude sira.(Domingos da Silva/CJITL)

Xanana, Don Carlos Filipe X. Belo Iha Fahi Luan



Liu husi kontaktu email, amo Don Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB haruka ninia historia badak ida mai hau atan konaba oinsa hasoru malu ho maun boot Xanana Gusmao iha tempu resistensia nia laran. Amo mos kestiona katak historia resistensia tenki hahu hakerek no fahe mos ba estuidante sira atu nune sira hatene historia pasadu ba resistensia hodi hametin espiritu de nasionalismu no patriotismu. Atu hartene klean liu konaba historia ne'e, bele haree e lee iha paragrafu tuir no too remata.
 
Iha tinan rihun ida atus sia sia nulo resin ida (1991), há’u ba halo vizita pastoral ba Paroquia Viqueque. Iha nebá  fo krisma no fo bensaun ba Kapela Uma-Tolu (Dilor-Lacluta). Serimónia nee, halao iha loron Domingo. Lorokaraik, ami fila ba Dili, liu hosi Paroquia Ossu. Tan ba tempu nebá kalan ona, Padre Sancho Amaral, Pároco de Ossu, husu ami atu kalan nee, toba iha nebá. Wainhira mai han hotu (janta), padre Sancho hakbesik-an hodi dehan:
- “Amo bele hasoru malu ho “Tamu”ida ka lae?”
Há’u husu hikas: -“Tamu ne’e sé?”
Padre simu hodi hatan: “Komandante boot Ai-laran nian, Xanana…”.
-“Xanana! Nia iha nebé?
-“Iha uma kotuk nebá.Nia to’o hori kalan, no fo lia menon, katak hakarak hasoru  malu ho Amo Bispo.
-“OK, bele…mas iha ne’e, ema barka-barak los nee…”
Padre Sancho hatan:  “Amo Bispo hein lai oitoan. Hau ba haree uluk fatin no situsaun iha liur nebá”…
Liu tiha minutu lima, padre Sancho fila ba Residência, tama ba hau iha  nia quarto, hodi dehan: “Amo bele hiit-aan mai…”
Ami sai ba liur, liu hosi dapur oin, e depois, liu ba uma kotuk…Iha nebá, iha quarto kiik no kloot ida nebé Xanan subar ba. (Ohin loron, quarto ne’e, ema uza ba fahi luhan)
Hau tama ba quarto ki’ik no kloot ne’e, hodi kaer liman ho Xanana.
Iha quarto nebá ami na’in rua mesak. Padre Sancho, iha liur, la’o ba la’o mai hodi “jaga”.
Komandante hahú ko’alia iha lian Português. “Amo Bispo kala rona notisia katak Deputados sira hosi Portugal, iha fualn Novembru, sei mai vizita Timor.
Povu Timor Loro Sa’e hein daudaun Deputados sira hosi Parlamento Português. Neé tempu diak ida, atu ita hatudu ba mundo tomak ita nia direitu. Hau sei  buka dalan atu  bele hasoru malu ho Parlamentares sira.

Buat nebé há’u hakarak ko’alia ho Bispu, bele karik, Igreja halo missa boot ida iha Catedral, atu ema barak bele assisti.
Missa ne’e bele bolu “Missa de Acção de graças”, atu agradese Maromak tan ba vizita. Ami husu Bispu atu fo autorizasaun atu missa ne’e bele selebra”...
 Atan hau hatan:
- “Senhor Comandante, Igreja iha Povu nia sorin, kompreende Povu Timor nia terus no susar. Maibé atu halo missa “de agradecimento” ba Parlamentares Portugueses, kona ba ne’e, hau tem que ko’alia uluk lai ho Amo lulik sira. Hau labele deside mesak”.
“Depopis, tuir ha’u nia hanoin, vizita nee, buat politiku ida. Missa, buat ida relizioju. Ita la bele kahor politica ho missa. Maibé, konforme hau katak sai, há’u tem que ko’alia lai ho Amo lulik sira iha Dili”. Xanana nonok deit. Tuir mai  ami koalia kona ba buat seluk.

Hafoin há’u husu, “Komandante sira, agora ne’e hela iha nebé?”- Nia hatan: “Ami iha karaik nebá”. Maibé, Xanana la fo sai naran fatin nebé nia ho niania grupu hela ba.
Tuir mai, ami despede malu tiha hau fila ba residência. Xanana hela nafatin iha quarto nebá.
Dadersan ami fila Dili. Há’u hatene deit katak, hau nia  “supir” Mau Kai tula iha kareta laran karol boot ida ho Xanana nia sasan, nebé nia lori ba entrega iha Taibessi.

Iha Lecidere, amo luik sira halibur atu ko’alia kona vizita Deputados Portugueses sira nian ba Timor. Iha reuniaun ne’e, ami hola desum rua : ida, Bispo no Conselho Presbiteral sei hakerek Surat pastoral ida ba sarani sira Timor ha laran. Rua: kona ba buat nebé Xanan husu, atu halo missa iha Catedral, ami la konkorda, tan ba ita labele kahor relijiaun ho politika; razaun seluk, tuir ami nia honoin, missa boot ne’e bele fo okaziaun atu jovens sira halo “demonstrasi”, e bele hetan reasaun maka’as hosi tentara sira.

Porto, 15 de Junho de 2011.
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo