quarta-feira, 13 de abril de 2011

Estanislau Aleixo: Ana Pesoa “Inosente”, Maske nia hatama Kazu Jose Luis, Kumpri Pedidu Justisa

Kuarta, 13 Abril 2011 - 16:18:11 OTL


Posting Husi : Josefa Parada



FOTO STL/ANTONIO DASIPARU
Deputy Primeiru Ministru Jose Luis Guterres,akompaina husi Embaxador Timor Leste ba Thailandia, Joao Camara (klaran) hakoak malu ho eis komandante Falintil Antonio da Costa, Segunda 11/4 wainhira tuir julgamentu iha Tribunal Distrital Dili konaba akuzasaun husi Ministeriu Publiku ba nia (jose Luis) tanba deskonfia transfere osan governu nian ba nia kaben.
DILI-Deputadu bankada Fretilin iha Parlamentu Nasional, konsidera Prokurador Jeral Republika (PGR) Ana Pesoa Pinto,“inosente” husi kaju Vice Primeiru Ministru, Jose Luis Guterres. Basaa prosesu investigasaun kazu nee hahu antes Ana Pessoa asume kargu hanesan PGR.

“Hau hanoin kazu nee laiha tendensia politik, nebeliga ho Prokuradora Ana Pessoa, tanba hetan rekomendasaun husi husi PM Xanana atu asume kargu nee, prosesu julgamentu ka kazu nee lao tiha ona,” Membru Parlamentu Nasional Bankada Fretilin Estanislau da Silva Aleixo, kasu lia hirak nee ba jornalista hafoin sorumotu ho PR Horta iha palasio prezidensia, Aitarak laran, Tersa (12/4).
Eis Primeiru Ministru Terseiru governu konstitusional nee fo apoiu ba PGR Ana Pessoa atu halao ho nia knar ho aten brani no matenek nain, tuir Lei no Konstituisaun. Tanba nee nia fiar Ana Pesoa sei la halo arbiru.

Estanislau informa mos katak nia laiha koinesementu ba nomeasaun Ana Maria Varela hanesan Konseleira TL ba Nova Yorke, maske iha mumentu ne’e ba hanesan Primeiru Ministru.

Kazu VPM Jose Luis nia sai polemika bo’ot iha deputadu bloku AMP no konsidera kazu iha tendensia Politika nebe involve Ana Pesoa hanesan Prokuradora Jeral republika. Maske investigasaun kazu nee
Halao husi Provedor Direitu Humanus no Justisa (PDHJ) nebelidera husi Sebastião Diaz Ximenes.
“Hau Rasik mos Provedor bolu ba Investiga, hanesan mos ho eis Vice Ministra Negosio Estranjeiru Adalgisa Magno. Provedor husu hau kona ba Kazu ne’e, hau dehan hau la hatene. Enkuantu labele dehan iha Tendensia Politika tanba Ana Pessoa ne’e ema Fretilin nian, ne’e lalos, tanba momentu ne’e antes Ana sai Prokuradora, investigasaaun ba kazu ne’e halao tiha ona,” komenta Estanislau.

Prokuradora Ana Pessoa tuir Estanislao halao tuir prosedementu nebe lao ona iha tribunal tribunal, katak prosesu investigasaun lao no prontu haruka ba Tribunal, tenke julga iha Tribunal.
Hanesan kazu MNE Jacarias nian, bainhira Tribunal haree kazu nee laiha evidensia forte, nia prosesu tribunal suspende, maibe iha kazu Jose Luis Guterres nian diferente, Tribunal marka julga, signifika iha evidensia forte nebe presiza justifika iha tribunal liu husi julgamentu. “Hau la autoriza, maibe PR Ramos Horta ne’ebe momentu ne’e hanesan PM konvida nia ba tuur iha ne’eba atu tranferensia osan ne’e oin seluk. Enkuantu PM delega komptensia atu halo knar, maibe tenki tuir Lei,” tenik Estanislau.

Eis PM informa mos katak Jose Luis hanesan membru governu iha kompetensia atu tranfere osan ba membru governu sira seluk, maibetenke tuir lei. Nee la presiza hafuhu husi PM. “Hanesan mos uluk hau hanesan Ministru Agrikultura, halao hau nia knar, buat ne’ebe sala iha Ministeriu Agrikultura, hau mak responsabiliza laos PM Alkatiri maka responsabiliza ka Jose Luis maka responsabiliza,” argumenta Estanislau.

Hatan kona nomeasaun ba Ana Maria Varela ne’ebe laos Nasionalidade Timorense sai Konsileira ba Embaixador TL ba Nova Yorke, Estanislau hatete nomeiasaun iha nia prosedementus, nunee mos konsileira ne’e la efetiva hanesan Funsionariu MNE. “Uluk ita iha Embaixador Honorariu ne’e la efetivu, nia titulu honorifiku, ne’e oin seluk, Funsiunariu Ministeriu Negosiu Estranjeiru ne’e oinseluk lahanesa. Ita iha titulu Honorifiku embaixador Honorariu katak ita iha konsul Honorariu ne’ebe deit laos efetivu, tanba iha implikasaun ba orsamentu,” tenik Estanislau.

Entretantu Prezidenti Republika Jose Ramos Horta konsidera kazu Jose Luis nian kazu Politika Humanitaria ne’ebe tama ona iha Tribunal nia kompetensia atu prosesu. “Hau koalia dala barak ona, dala ha’at ka dala lima ona, ba hau kestaun ne’e kestaun Politika, kestaun humanitaria ida, iha ona Tribunal, ne’eduni hau labele komenta tan,” hatete Horta.Xefi Estadu hatutan bainhira kazu nee sei iha Prokuradoria Jeral Republika nia liman, nia bele komenta no nudar testamuña, mas bainhira tama ona iha Tribunal, hein desizaun tribunal nian.

Iha parte seluk Depotadu Aderito Hugo da Costa, bankada CNRT, hatete tuir regras rezulusaun nebe PN hasai uza tipu rezulusaun atu espresa sira nia lamentasoens, tanba haree ba praktika aktus-aktus balu iha Ministeriu Publiku (MP) hatudu sinal politizasaun, liu-liu prosesamentu kazu VPM Jose Luis Guterres nian.
Liafuan hanesan hato’o husi Akademik UNTL, Marcelino Correia. Tuir nia kazu VPM Jose Luis nian maske Kazu Politika, maibe atu sala ka lae tenke hatan iha Tribunal. “Hau espera ba oin justisa iha ita nia rain ida ne’e sei forte liu, ita haree agora komesa hatudu dadaun katak ema se se deit tantu, ita nia nai Ulun sira komesa kumpri ona pedidu prosesu justisa,”tenik Marcelino.

Kumpri Pedidu Trubunal

Tribunal Distrital Dili, segunda (11/4) lansa primeira julgamentu ba kazu Vise PM Jose Luis Guterres ho deskunfia transfere osan hamutuk U$ 1.700 mil ba nian kaben la tuir prosesmentu legal. Ho akuzasaun nee VPM Jose Luis Guteres, komete krimi hariku aan ho osan povu nian, kontra lei kodigu Penal TL artigu 301 ho 302.

Julgamentu kazu VPM Jose Luis nian ho numeru prosesu 266/2010 nee, prezidi husi juiz koletivu Joao Ribeiro lee karta akuzasaun Prokurador nian. Iha karta nee menstiona orsamentu bens servisu nian nebe uza la prense kriteria. Iha momentu neba tenta dada osamentu nee hodi responde ba salariu nebee tama iha konta ho montante nebee konstan iha aktus depaisu.

Vice Ministra Negosiu estranjeiru Adelgisa Magno,iha 2006, no arguidu iha momentu nudar Embaixador TL ba Nasaun Unidas iha Nova Yorke. Iha momentu neba argida Ana Maria Valeiro, simu atu manten nian posizaun ho salariu U$ 2.600, maibe ikus mai disidi rasik husi arguidu Jose Luis, antes asumi kargu hanesan Ministru Negosiu Estranjeiru.

Bainhira halao nia funsaun ho kualidade hanesan Ministeru Negosiu Estranjeiru iha 26 Julio 2006, nomea nia sposa Ana maria Morais Valero nudar komisaun permanente TL ba Nasaun Unidas Nove Yorke.
Iha julgamentu Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres, konsidera akuzasaun Ministeriu Publiku (MP) nian laiha fundamentu, relasiona ho transferensia osan ba nia kaben Ana Maria Varela, bainhira sei asume kargu hanesan Embaixador Timor Leste ba ONU.

“Hau bele dehan ba ita boot sira akuzasaun sira iha tribunal ohin loron, laiha fundamentu, tanba ne’e hau hakarak apelu deit ba politiku nain sira tomak atu halo politik lolos tuir lei no lalika duun matak ema,” VPM Jose Luis, kasu lia hirak nee Jornalista bainhira ramata prosesu julgamentu iha Tribunal Distrital Dili.
VPM Jose Luis hetan akuzasaun ba iha kazu deskonfia transfere osan ba nia kaben bainhira asume kargu hanesan embaixador TL iha Nova Iorke. Maibe akuzasaun hirak nee iha tendensia politik hatun malu nian.

Nunee VPM hetan ona autorizasaun husi PM hodi tuir prosesu julgamentu iha tribunal.VPM Jose Luis konsidera julgamentu lao diak tebes no iha nasaun nebe opta konseitu Demokratsia hanesan Timor Leste, justisa parte ida husi sistem demokrasia, needuni ema tomak iha nasaun nee tenke hakruk ba lei no mos hakruk ba konstitusaun. “Hau ho responsabilidade tomak, hau simu desizaun husi Parlamentu Nasional nebe autoriza no suspende hau atu mai responde iha tribunal, hau mai hanesan sidadaun normal hodi responde akuzasaun ministeriu publiku nian ba hau,” dehan Jose.

Akuzasaun hariku aan ho osan U$ 1.700 ho selu renda da casa (uma aluga) iha Nova Iorke, tuir VPM nee la los basaa aluga uma iha sidade boot hanesan Nova Ioker karun tebes, apartementu ida ho kuartu rua iha Estadu Unidos Amerika kuaze U$ 5 mil kada fulan.Tuir Lei internasional akresenta Jose Luis, praktika ministerius uluk nian too ohin loron aseita katak ema bele estranjeiru, bele nomea ba iha funsaun konsileiru tenke lao hela.

Iha fatin hanesan Prokurador Aderito Timan hatudu asinatura kopiadu arguidu nian ba juiz no Defensor arguidu Jose Luis Guteres nebe akompania prosesu julgamentu nee. Atu nune Arguidu Jose Luis Guterres hodi responde ba Prokurador, maibee argidu mos nafatin lahatene ho asinatura sira nee.

Tuir observasaun diariu nee nota katak iha julgamentu nee lao normal, laiha asaun ruma hodi impede prosesu julgamentu nebe akompania husi Komandante das Falintil Mauhunu (Bukar), kordinador CPD-RDTL Antonio Aitahan Matak, ho Deputadu Natalino dos Santos ho Bevinda Catarina husi bankada CNRT. alm/jin

Intervista Exlusivu ho Deputado CNRT Konaba Lista Veteranu

InCJITL Exlusivu, Governu liu husi Sekretariu Estado ba Veterano Antigo Kombatentes, Marito Reis foin lalais ne'e hasai lista final ba veteranus ne'ebe sai polemika tanba diskunfia iha falsifikasaun dokumentos.


Se mak halo falsifikasaun no sansaun saida mak sei foti, tuir mai ne'e intervista CJITL online ho Deputado CNRT, Aderito Hugo da Costa  konaba asuntu ne'e.

CJITL: Tuir ita bo’ot dadus veteranus ne’ebe foin lalais fo sai husi governo  ne’e los ka lae?

Hugo: Dadus sira balun lalos, detekta no deskobre hetan ona evidensia lubuk ida,  sobre falsifikasaun dokumentus ,  governu aktualiza ona ho Ministeriu kompetente para atu fo sansaun ba ema ne’ebe mak halo dukumentus falsu sira ne’e.

CJITL: Iha parlamentu rasik kontra dadus veteranus ne’ebe fo sai husi governo, oinsa ho ita bo'ot nia pozisaun?

Hugo: Pozisaun mak ne’e ema pesoalmente mak halo falsifikasaun de dadus tenke fo sansaun, se involve ajente sira ne’ebe mak halo rekoila dadus sira ne’e mos tenke fo sansaun.

CJITL: Tuir ita bo’ot mekanismu saida mak persiza governo uza, hodi halo fiskalizasaun dadus para  bele hetan dadus ne’ebe los?
  
Hugo: Governu  kria ona komisaun konjunta involve veteranus sira ne’ebe  mak  durante tinan 24  halo servisu iha iha ailaran, no sira mak hatene rasik ema ne’e los ka lalos, e sira deskobre ema halo falsifikasaun ba dadus.

CJITL online iha loron hirak tuir mai sei hatun mos intervista ida seluk ne'ebe halo ho Prezidente komisaun rekolhamentu dadus ba veteranus Virgilio Smith ne'ebe mos hanesan Sekretariu Estado Cultura. (Joao Pinto Belo/CJITL Internship)

Dezempregu: Biban Ida Kria Instabilidade Iha TL

CJITL Opiniaun, Artigu tuir mai hakerek husi ne'ebe servisu ba Fundasaun Mahein – FM ho Titulu “Dezempregu: Biban Ida Kria Instabilidade Iha Timor-Leste” artigu ne'e la reprezenta redasaun CJITL nia opiniaun.

Iha Timor-Leste asuntu dezempregu sai ona nudar  problema boot ba governu no estadu iha nasaun foun ida ne’e. Hahu Timor-Leste hetan nia restorasaun total 2002, problema dezempregu sai ona kestaun ida ne’ebe seriu ba governu tanba numeru dezempregu kada tinan aumenta ba bei-beik, maibe laiha kampu de servisu ne’ebe halo juventude barak mak sai frustradu.
 
Maske numeru dezempregu iha Timor-Leste seidauk klaru maibe tuir estudu ka peskiza  ne’ebe hala’o husi Sekretaria Estadu Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE), 2009-2010,  konsege diskobre ona numeru dezempregu hamutuk rihun 600 resin iha Timor-Leste. Situasaun dezempregu ne’e sura husi idade tinan 15 ba leten. No, tuir rezultadu sensus 2010 mos hatudu katak total populasaun hamutuk Um Millaun resin ne’e maioria joven ho idade 15 ba leten ne’ebe mai husi distritu sanolu resin tolu.

Husi numeru joventude dezempregu hirak ne’e maioria dadaun buka moris iha kapital Dili tanba sira senti katak sidade Dili hanesan kapital nasaun ne’ebe bele hafasil sira atu hetan kampu de servisu, maske realidade hatudu oin seluk.
 
Tebes duni, problema dezempregu ba juventude ka ema nurak sira iha sidade Dili ne’ebe tuir Avaliasaun Pobreza/Poverty Assessment estima hamutuk 43 % iha 2001, numeru ne’e iha probabilidade atu sai bo’ot liu to’o ohin-loron. No, tinan-tinan Timor oan hamutuk nain 15.000-20.000 mak tama iha merkadu servisu nian maibe mane 13% no feto 9% deit mak hetan ordenadu/salariu. Ohin loron juventude barak mak la iha abilidade bazika no formasaun, sira balun para tiha sira nia estudus durante tinan hirak konflitu nian molok ukun an. Kuran profisiensia iha lian nasional Portugés no iha lian servisu Inglés, hanesan impedimentu seluk ida wainhira sira hakarak hetan servisu ne’ebe mak selu diak liu iha governu ka organizasaun internasional sira.

Volume dezempregu ne’ebe aumenta ba baei-beik ne’e mos sai preoukupasaun entidades tomak nasaun ida ne’e. Iha publikasaun www.cjitl.org Sexta, (25/02) esplika katak Tuir statistika NGO Konfederasi Sindikatu Trabalhadores Timor Leste (KSTL) nia hatudu katak kada tinan aumenta 25% to’o 30% merkadu dezempregu iha Timor-Leste tanba governu la iha planu ne’ebe adekuadu ba asuntu hirak ne’e. No, pior liu tan governu fo fali oportunidade boot ba ema estranjeirus, hanesan ema husi nasaun Indonesia, Xina, Filipina, India no Vietnam hodi halo servisu nudar trabalhadores ba konstruksaun, otelaria, faan sasan no loke bar ka restorante iha Timor-Leste.
 
Mosu perguntas, tanba saida mak governu fo oportunidade servisu barak liu ba ema estranjeirus duke ema timor oan rasik? Tanba saida ida ne’e akontese? No, tanba saida mak governu haruka timor oan barak ba servsiu fali iha rai liur maske iha timor leste rasik servisu ne’ebe refere mos iha? Ne’e persiza governu no estadu tetu didiak. Tuir lolos governu tenki fo peroridade ba timor oan rasik atu hetan servisu iha nia rai laran la’os ema estranjeirus. Tanba timor oan barak mak iha potensia ne’ebe hanesan ho ema estranjeirus sira hodi halo servisu hirak ne’e iha. Hanesan, konstruksaun, otelaria, alfaete, mekanika no seluk-seluk tan.

Wainhira governu nafatin la fo importansia ba asuntu dezempregu iha Timor-Leste maka fo biban boot ba problema sosial ne’ebe sei afeita mos ba siguransa internal nasaun ida ne’e.
 
Tanba saida mak asuntu dezempregu ne’e bele mos konsidera nudar asuntu ne’ebe afeita ba seitor siguransa Timor-Leste? Dala ruma nia resposta barak liu karik. Iha ne’e, Fundasaun Mahein koko liga ba problema sira iha pasadu  hanesan kazu ninja iha Suai tinan kotuk, kazu ninja iha Venilale, konfrontasaun entre artemarsias no juventude iha kapital Dili,  Bobonaro no Baucau iha Fulan Janeiru foin lalais ne’e karik ita bele konsidera parte ida husi asuntu dezempregu.

No, at liu tan kazu kobransa ilegal ne’ebe mosu iha iha Distritu Manufahi, Suai no Same hasoru terseira idade sira, hodi kobra katuas sira kada ema $. 750.00 ba leten. (le’e STL Online 08 Marsu). Buat hirak ne’e hotu nia hun no abut mai husi hahalok dezempregu. Tanba, wainhira ema hamlaha, laiha osan atu sosa hahan, fos, selu eskola ect, ema bele halo meus saida deit hodi bele hetan saida mk sira hakarak. Maske asaun ne’ebe sira halo bele fo perguzu ba sira nia moris. No, persiza ita hotu tau iha memoria (kakutak) katak juventude Timor-Leste ne’ebe maioria dezempregu ne’e mos barak liu involve an iha grupu artemarsiais hirak ne’ebe dadaun ejiste iha Timor Leste.
 
Tuir relatoriu Banku Mundial rasis hatudu kata juventude idade 15-20 hamutuk 20.000 ne’ebe rejista iha grupu artemarsiais, no la sura sira ne’ebe la rejistadu hamutuk 90.000 ne’ebe espailha iha distritu sanolu resin tolu. Husi ema hirak ne’e barak liu laiha kampu de servisu ba sira. Tanba ne’e governu persiza tau atensaun ba asuntu dezempregu iha Timor-Leste nudar programa espesial hodi fo asegura ba estabilidade nasional.

Iha biban ne’e, Fundasaun Mahein la’os fo kulpa ba artemarsiais ou dun ba artemarsiais mak sai hanesan ameasa ba estabilidade nasaun. Maibe, FM koko hare’e liu konaba realidade ne’ebe akontese durante ne’e katak konfrontasaun ne’ebe mosu entre artemarsiais dala ruma mos iha ligasaun ho dezempregu. Maske dala barak konfrontasaun grupu artemarsiais hirak ne’e publiku hare’e husi oklu sorin deit hodi fo intrepertasaun katak konfrontasaun ne’e nudar problema grupu ka privadu. Maibe sekarik ita hare’e klean, karik iha relasaun ho dezempregu. Ita iamjina tok, kuandu ema barak mak hetan oportunidade servisu no lor-loron gasta tempu iha fatin servisu maka otomatikamente ema susar oituan atu halo problema ka hanoin at.
 
Tanba ema ida-idak hanoin no preukupa ba nia servisu ka atividade. Maibe sekuandu ema barak la hetan servisu, no lor-loron gasta nia tempu ba hemu lanu, laiha osan atu sustensa nia moris, osan laiha no labele asesu edukasaun maka otomatikamente fasil los sira bele tama iha grupu krimi organizadu. No, wainhira juventude hirak ne’e tama ona grupu krimi organizadu maka sei fo biban boot hodi hamosu instabilidade iha nasaun foun ida ne’e.   

Bazeia ba kazu hirak iha leten sai hanesan sasukat ida katak asuntu dezempregu ne’e sai duni dalan ne’ebe buras hodi implika seitor siguransa iha nasaun ida ne’e. Tanba ho kampu de servisu ne’ebe limitadu no kriteria lingua Portuges no Ingleh ne’ebe domina iha instituisaun governu no estadu sai mos dezafiu ida ba ema timor oan, liu-liu juventude susar atu hetan servisu.
 
Ho kondisaun hirak ne’ebe iha halo juventude sira sai frustradu hodi inklina an ou tama (terjerumus) iha krimi organizadu hodi halo kobransa ilegal hasoru povu kiak sira. Juventude balun ne’ebe tama iha grupu artemarsiais mos komesa frustradu no buka hemu lanu hodi provoka malu hodi hamosu konfrontasaun ne’ebe halo komunidade moris la seguru. Buat hirak ne’e hotu sai kestaun boot ba seitor seguransa iha Timor-Leste.

Nune’e mos, misaun UNMIT ne’ebe sei remata iha Dezembru 2012, sai mos kestaun ida ba governu tanba hakarak ka lakohi sei hahoris tan dezempregu foun, timor  oan barak mak sei lakon nia servisu wainhira UNMIT reduz ona sira nia misaun. Ba asuntu ne’e, saida mak governu sei halo? Karik iha planu konkretu ruma? Ka, konsidera ne’e la’os asuntu seriu ida? Persiza ita hotu hanoin lisuk.
 
Maibe, wainhira ema intelektul barak ne’ebe durante ne’e servisu ho misaun UNMIT lakon fila fali oportunidade servisu maka problema sosial sei sai hetok boot liu tan iha sosiadade nia leet. Tanba, ema hira ne’e hahu fila fali halo kompetisaun ba juventude sira ne’ebe durante ne’e nunka hetan servisu, hahu husi tempu ukun an to’o ohin loron.

Tanba ne’e governu persiza hare’e asuntu dezempregu iha Timor-Leste sai hanesan planu imediata hodi loke kampu de servisu ba juventude iha rai laran no fo oportunidade uluk ba timor oan, la inklui ho politika governu ne’ebe haruka timor oan ba servisu nasaun seluk hanesan Korea de Sul. No, governu labele hanoin katak haruka timor ona ba servisu iha rai liur nudar meus ida atu rezolve problema dezempregu iha rai laran. Maibe, oinsa governu fo servisu ba juventude iha rai laran. Persiza mos hasai kresimentu ekonomia povu nian liu husi programa “Povu Kuda Governu Sosa” atu nune’e povu no juventude ka ema hotu-hotu bele fasil hetan osan hodi sustenta sira nia moris.
 
Nune’e mos governu persiza investe barak iha area kapasitasaun ba juventude hanesan kursu lingua, komputador, administrasaun, teknika no seluk-seluk. Atu nune’e sira bele kompete iha mundu globalizasaun nian no bele hafasil sira atu hetan servisu iha instituisaun governu, estadu ka ONG sira. 
 
Persiza iha kontinuasaun nafatin politika governu liu husi dirasaun SEFOPE hodi fo treinamnetu profesional, treinamentu emprezarial ne’ebe bele sai nudar kapital umanu ba juventude sira atu kria kampu de servisu rasik, hanesan bengkel, mekanika ka workshop nomos agrikultura grupu iha baze, hanesan promosaun feto iha nia grupu agrikultura nian, atu bele kria rede servisu, liu-liu konaba aspeitu atividade ekonomia.

Oinsa ita boot sira nia hanoin? Moris ba tempu dadaun ne’e vida moris karun tebes, nomos iha tempu hanesan influensia global mos rekruta ema nia hanoin muda istilu moris/life style maibe oinsa osan laiha atu realize mehi hirak ne’e iha leten. Sekuandu laiha ona biban atu realiza mehi maka bele uza meus oi-oin, I mos iha biban ba grupu organizadu sira bele rekruta sira, oinsa karik ne’e akontese? Hein ita boot sira nia hanoin lisuk. **

Aban, Fretilin FOIN ATU Halo Debate Nakloke ho Jornalistas: CNRT Halao Uluk Ona

Quarta-feira, 13 de Abril de 2011

Written by Domingos da Silva and Lorenco Marques - Wednesday, 13 April 2011

CJITL Plus, Centru Jornalista Investigativu Timor Leste – CJITL, Kinta feira aban (14/4) sei organiza debate nakloke ida hodi lori partidu Fretilin hasoru malu ho jornalista sira. Debate nakloke ida ne'e hanesan debate biasa ida, nebe Primeiro Liu halo ho CNRT iha semana hirak liu ba.

Programa ne'e nu'udar aktividade integradu ida husi CJITL nian ba tinan 2011 hanaran “Konhece Ita nia Partidu Politiku", ne'ebe se halao ho partido politiku hotu nebe iha Timor-Leste no registo ofisialmente iha Tribunal de Rekurso ka iha assento iha Parlamento Nasional.

Tuir Emilia Ana Martires, Chefe Komisaun Organizadora ba eventu seminar nakloke ne'ebe sei hala'o hahu tuku 09.00 dader iha fundasaun oriente ne'e sei debate liu konaba oinsa preparasaun partidu Fretilin ba Kongreso Nasional iha Setembru, kampanye eleitoral 2012 no mos oinsa komitmentu Fretilin atu kopera ho instituisaun demokratiku sira hodi garante stabilidade no unidade ba povu.
 
Iha seminario dahuluk ho Partido CNRT, nebe atende direitamente hosi membro CDN Agio Perreira, ho Sekretario Geral Partido CNRT, Dionisio Babo, jornalista sira hentan kuhesimento makaas konaba ba partido CNRT, nia plataforma no manual politiko, programa no plano saida deit maka sei halo iha tinan hirak tuir mai, liu-liu atu hasoru eleisaun Geral 2012.

Iha Seminar ne'e, oradores sira ne'ebe sei partisipa iha debate durante oras ha'at ne'e mak hanesan; Francisco Branco, Josefa Pereira Soares, Estanislao da Silva, Osorio Florindo, Aicha Bassarewan, Inacio Morreira no Jose Teixeira.

Emilia haktuir katak "nudar mos iha seminar ho CNRT nebe jornalista humutuk 60 resin mak atende debate ne", seminar ne'e sei konta ho partisipasaun jornalista nain 50 resin no mos komisariu sira husi Comisaun Nasional ba Eleisaun – CNE.

Emilia mos haktuir liu tan katak antes ne'e CJITL halo tiha ona seminar nakloke ho partidu Conselhu Nasional Rekonstrusaun de Timor - CNRT iha fulan Marcu liu ba no sei iha mos seminar ho partidu sira seluk ne'ebe rejistu ona iha CNE atu kompete iha eleisaun jeral 2012. 
 
Partido CNRT nebe iha nia baze metin tebes iha Timor Leste laran tomak, prepara hela atu bele  hasoru eleisaun 2012 ho diak, no espera atu manaan mutlak tanba progresso nebe hetan to oras ne. 
 
(Domingos da Silva/CJITL)