segunda-feira, 14 de março de 2011

"Estabilidade Nasional Nudar Resultadu Ukun AMP Nian"

Senin, 14 Maret 2011


Husi: Jose da Costa

Liafuan Estabilidade komesa hetan ona fatin importante, iha deklarasaun politiko nain sira nian. Politiko nain hanesan Fretilin mos komesa aviza ona katak Tinan 10 tuir mai temke sai dekade paz nian. Fretilin nia portavos sira iha parlamentu mos komesa ona hasai deklarasaun oin-oin hodi dehan Fretilin mak garantia estabilidade. Sira dehan lakohi ona Violensia, maske realidade balun hatudu iha pasadu katak kuandu lakon ona eleisaun komesa halo ona atakasaun iha fatin-fatin, liu-liu iha Distritu tolu sektor Leste nian. Parte AMP sira nian, partidu hirak nebe koliga hamutuk iha AMP mos komesa hakbesik a'an ba povo liu-liu ba nia militante sira hodi dehan estabilidade importante ba dezenvolvimentu. Se laiha karik estabilidade laiha mos dezenvolvimentu. Ne'e be kuaze ema hotu ou povo tomak husi ki'ik to'o bo'ot kompriende tebes ona saida mak diak ba nasaun ida ne'e, maske politko nain balun tenta desvia fali sira nia atensaun. Se nune'e deklarasaun sira be dehan garantia estabilidade ne'e ladun relevansia iha situasaun agora tamba bele hamosu duvida barak. Duvida mak ne'e, Fretilin garantia estabilidade oinsa? Tamba lakohi ona marsa da paz hakarak fali marsa para vitoria ne'e mak garantia paz ona? tamba lakohi atu kria konflitu? ou garantia oinsa? hau hanoin ema sira nebe atu mai tuir marsa da paz ka marsa para vitoria ka marsa saida deit sira ne'e mos parte ida husi povo Timor Leste nian, nebe kuase hetan hotu benefisio oitoan-oitoan husi Governo ida agora, tamba ne'e duvida bo'ot se Fretilin mak Garantia Estabilidae Timor nian. So uluk karik, tamba uluk kuandu iha governasauan Fretilin nian mos ulun bo'ot Fretilin sira dehan bebeik nune'e, so Fretilin deit mak bele kria estabilidade no bele kria mos Instabilidade (kompriende tamba Fretilin mak Governa, Fretilin mak ka'er no gere polisia nune'e fasil atu instrumentaliza to'o fahe kilat mos), nebe laiha duvida buat ida. Mais agora ne'e duvida bo'ot, garantia oinsa. 

Maibe kuandu hau refleta didiak pesoalmente katak Estabilidade nebe iha, ohin loron iha ita nia rain maske sidauk klean, ne'e tamba povo nia kontribuisaun liu husi benefisiu nebe mak povo sira hetan. Imagina to'ok se fose Governo ida ne'e, Governo AMP nian ne'e mak hatudu ukun hanesan deit ou a'at liu fali uluk Fretilin nian, parese konflitu mosu a'at liu fali hirak nebe mosu ona iha ita nia rain iha tempu hirak ba kotuk. Maibe povo ida ne'e hatene liu-liu joven sira hatene no konsiente katak sira hahu dadaun ona hetan benefisiu husi AMP nia ukun, entaun sira hanoin ba halo konflitu ka kria problema halo saida? Mai tuir fali marsa da paz halo saida? ba afavor fali para depois sunu edifisiu governo sira nian halo saida? ba sai fali atan ba ema sira nebe hamrook ran sira halo saida?. Povo ida ne'e matenek ona no iha esperiensia partisipa funu tempu naruk nian, nebe kuaze sira hatene ba se mak sira apoio no halo nusa mak sira bele hamrik hodi kontra. Ita iha istoria tinan rua-rua mosu konflitu iha ita nia rain, sorti bo'ot buat ruma la akontese iha 2010. Ne'e mak realidadde nebe ita hetan no hasoru dadaun iha ita nia rai ne'e. Tamba ne'e mak hau bele dehan katak laiha ona konflitu bo'ot no naruk iha ita nia rain purke povo hetan ona benefisiu oitoan-oitoan maske labarak, maibe pelumenus sira bele sente ukun ida AMP nian oinsa.

Ita mos bele observa katak iha Dili, iha tasi ibun sira, komesa hari ona andar oin-oin, komesa loke apartement oin-oin to'o Timor Plaza mos atu finaliza ona, kompanhia balun husi rai bar-barak komesa ona hakat mai dadaun iha ita nia rain para husu se sira bele investe iha Timor ka la'e. Ita mos bele hare iha distritu Ai Rin Eletrisidade nian komesa ke'e no hari dadaun ona iha teritorio tomak, tinan ida ne'e komesa tan ho uma 5 kada aldeia iha teritorio Timor laran tomak, ne'e mak benefisiu nebe povo hare no sente ho sira nia matan ba ukun ida husi AMP sira nian. Ema la bulak hari uma no andar bar-barak iha Timor se sira lahare estabilidade iha Timor. Tamba ne'e mak ita temke ho honesto hodi hateten estabilidade nebe mak ita iha agora tamba povo mak lakohi ona atu kria konflitu, sira lakohi purke sira komesa hare katak sira nia moris no labarik sira nia futuru komesa hatudu dadaun ona i sei hatudu diak liu tan liu husi Planu Estrategiko Dezenvolvimentu Nasional nebe maun bo'ot Xanana lori la'o haleu Timor Laran tomak.


 
Hakerek nain nudar Vendedor ikan iha Tasi Ibun Lecidere Dili

Partidu FRETILIN (Revolucionario) husu Governu regula folin fós, maibe MTCI mos fó han Bosu Camarada sira barak

Domingo, 13 de Março de 2011

Partidu FRETILIN-Revolucionario dehan 2012 la iha koligasaun

Camarada sira oinsa maka bele rekopera fali votus ne'ebe lakon iha 2007?

DIli. Aileba Lian (AL). Partidu FRETILIN-Revolucionariu dehan katak iha eleisaun 2012 la iha koligasaun ho partidu ne'ebe deit,inkluindu CNRT,hakerek Jornal Nacional Diario (JND),edisaun Segunda-feira (14/03/2011). Kasu Lia hirak ne'e husi Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Mari Alkatiri wainhira halao konsolidasaun ba estrutura Partidu FRETILIN-Revolucionariu iha Sub-Distritu Kristu Rei.

Partidu FRETILIN-Revolucionariu,fiar los atu manan mesak,karik ne'e hanesan espresaun ba frustrasaun ka, meramente diskursu ba anima participantes sira. Realidade maka ne'e, atu manan ka ukun mesak, partidu FRETILIN-Revolucionariu tenki rekopera metade husi eleitoradus ne'ebe iha eleisaun 2007 desvia sira votus ba partidus sira seluk.

Atu rekopera ba votus ne'ebe desvia sira nia votus husi Partidu FRETILIN-Revolucionariu,karik governasaun AMP lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmao,halo no halao buat ne'ebe maka pior liu Partidu FRETILIN-Revolucionario nia ukun,2002-2007. Karik PM Kay Rala Xanana Gusmao, hasae tan lia fuan pejorativu hanesan: Veteranus sira mesak fuk la fase II, Serjana SUpermi II, Bispos sira Vatikanu maka hili II, Caixa ka kaixote II.

Se nune hafoin sira saudades ka kangen fali ba vota ba Partidu FRETILIN-Revolucionariu,ne'ebe lidera nafatin husi Lu'olo/Mari ALkatiri.

Maibe realidade ohin loron oin seluk,neduni sentidu votus ba Partidu FRETILIN-Revolucionariu sei tun tamba fenomena no dinamika politika ne'ebe existe dadaun oras ne'e!

Quinta-feira, 10 de Março de 2011


Dili. Aileba Lian (AL), Partidu FRETILIN (Revolucionario) husu Governu regula folin fós dehan Josefa Pereira, hakerek Jornal Nacional Diário (JND) iha ninia edisi sexta-feira (11/03/2011). Haktuir tan Deputada Josefa Pereira, ”husu MTCI regula konaba folin fós ne’ebe sae kleur ona, to’o ona folin 20-25 Dolares saka ida (idem)”.

Maske partidu FRETILIN (Revolucionariu) hase no kritika Governu AMP liliu MTCI hodi regula fós nia folin iha merkadu, ne’ebe prejudika liu povo maubere/AIleba sira, tuir sumber AL iha MTCI katak” durante ne’e kompanias barak maka ligadu ba Partidu FRETILIN (Revolucionariu) maka hetan beneficiu barak husi MTCI, liu husi fós ba kompanias sira ne’ebe ligadu ba FRETILIN (revolucionariu) no mos licensa ba kompanias liur ne’ebe tama mai Timor-Leste liu husi Camaradas sira. Neduni MTCI mos fó han bosu Camaradas sira barak”!