quarta-feira, 6 de julho de 2011

GOVERNASAUN XANANA KONSEGE REDUZ POBREZA

 Jornal Nacional Diário, 08.07/2011

Governasaun Primeiro Ministro, Kay Rala Xanana Gusmão halo esforsu makaas konsege ona hadia povu nia moris, li-liu bele reduz ona pobreza iha timor-Leste.

“Ami husu atu membro governo hotu apoia Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão atu dezenvolve seitor seluk iha ekonomia rai ida né nian hodi bele reduz pobreza, disgualidade ekonómika no lori bem-estar ba povo nia moris” afirma Sekretário Geral (Sekjer) Partido Congresso Nasional da Reconstrução de Timor (CNRT) ba jornalista sira Kuarta (06/7) iha Bairos dos Grilos.

Nia hatutan, tinan hat (4) ona mak governo ida né halo buat barak. Komessa hosi 2007, kuando mossu mai, goverrnu mewarisi krize polítika ida nebé todan tebes, ho IDP’s barak, problema polítiku-militar ho seluk tan. Maibé iha tinan rua (2) nai laran deit, governu ida né ho Maun Xanana Gusmão nia lideransa nebé nudar prezidente Partidu CNRT konsege resolve kuaze hotu, no hadia buat foun barak, liu-liu lori estabilidae ba rai ida né.

Meski durante tinan tolu (3) ikus né (2008-2010) hafoin CNRT ho AMP kaer ukun, kresimento ekonomia Timor-Leste buras tebes. Tuir National Human Development Report 2011, nebé lansa hosi UN Development Programme (UNDP) hamutuk ho President Jose Ramos-Horta, progressu barak mak halo ona atu hamenus pobreza nebé husik hela hosi governu ida uluk, tenik Sekretário Geral CNRT nian né.

Dionísio Babo hatutan tan katak hosi relatório né hatudo katak Timor-Leste nia Human Development Index (HDI) desde Xanana Gusmão sai Primeiro Ministro (PM) Timor-Leste nia valor HDI saé makaas tebes, nudar paíz kiak, sae ba pozisaun 120 hosi 169 iha mundu. HDI né mós hatudu mo-mos katak entre 2007 ho 2010, Timor-Leste nia nível esperansa da vida aumenta tan tina rua, no tuir relatório Banku Mundial iha 2010, Timor-Leste nia kresimento ekonomia sae tama iha kategoria a’as iha mundo. Agora dadaun, rendimento per capita ba ema ida sae besik ona 300 por-sento.

Tuir Babo, relatório né mos hatudu katak maske iha 2006 mossu krize polítika nebé halo kresimento ekonomia tun ba negativu tanba falhansu iha governu anterior, governu Xanana Gusmão konsege servisu maka'as tebes hodi resolve krize social politika, estabelese prioridade nasionais hodi dezenvolve nasaun né. Tanba né desde Xanana Gusmão kaer governu ida né Timor-Leste konsege rekopera no atinji kresidmento ekonomia nebé a’as (por volta 12%), no hatene gasta ossan didiak tuir método nebé sublinha ona iha Fundu Petrolífero no tanba ida né hatudo mos kresimento igualdade ekonomia sae dadaun.

Dionisio Babo hatete katak, ita sei iha problema konaba distribuisaun de rekurusus (pemerataan) no tanba né ho kresimemto ekonomia nebé diak, konfiansa balideransa polítika nebe diak, no klima estabilidade nebé kondusivu, povo nia moris sei diak liu tan iha tinan hirak mai.

Karik povo fiar CNRT mak kaer ukun iha 2012, CNRT sei halo polítika ida nebé fokus liu ba redusaun pobreza liu hosi polítika ekonómika ida nebé laos tau deit enfase iha kresimento maibe iha diversidikasaun de rekursus ba to iha areas rurais. Tanba né Primeiro Ministru Xanana, liu hosi Plano Estratégico Dezenvolvimento (PED) sei komesa halo desentralizasaun Administrativa (Camâra Munisipáis) iha 2013 ba oin, halo uma ho bairros pilotos (uma 5 aldeias ida) komessa hosi aldeias hotu, hadia infraestrutura (ahi, be mos ho estradas rurais) no garante kresimento ekonmia eklusivamente.

Além ida né, Babo mos hatete katak, polítika né sei la-bazeida deit ba kresimento hosi leten, maibe kresidment nebe ekilibradu, tanba ida ne’e tuir prinsipiu Plano Dezenvolvimento CNRT nian nebé ho karakterístio “Integradu, Ekilibradu no Sustentavel”.

Tanba né Babo hatete katak karik povu fo fiar ba CNRT ho maun boot Xanana Gusmão atu kaer goeernu iha 2012, além de kontinua polítika sira iha né sei buka meios atu hadia polítika nebé durante né lao ladiak, no buka hamenus Korupsaun nebeé ema barak koalia mossu dadaun iha governu nia laran. Tanba ida né, CNRT sei uza ossan mina nian ho didiak hodi bele promova no dezenvolve sector seuk iha ekonomia, tanba tuir nia, mina né nudar rekurso ida temporario no iha tempo ikus mai sei hotu.

Tanba né fokus né tenki fo atensaun oinsá governo aban bainura uza ossan mina nian ho efisiensia tuir enkuadramento legal nebé iha katak tuir lei petrolífero tenki uza ossan tres porsento (3%) deit hosi rendimento sustentavel atu implementa politika kresimento nebé favorese ema kiak, dezenvolve ekonomia rural, promove seitor privadu no enkoraja produktividade produto local nebé bele kompete iha merkadu internasional.

Parte hosi dezenvolvimetno ekilibradu ho sustentavel né mak tenki refere ba dezenvolvimento ida nebé tuir realidade Timorense, katak maioria Timor oan (70%) moris hosi agrukultura no ema barak mak depende sira nia moris tomak ba seitor agricultura. Tanba né mak importante atu hadia moris iha sector ida né presiza halo estrategia lobuk ida hanesan aumenta proktividade agríkula, promove difersifikasaun ai-han, dezenvolve processamento agrikultura nian, loke merkadu iha areas rurais nebé bele halo ligasaun ho areas urbanas ho mos fo atensaun ba produtos potensiais hodi bele komersializa.

Ida mos mka tenki idnetifika industrias kik-oan nebé ne potensial iha areas rurais nebé bele dezenvolve mos ekonomia rural (das).

Sem comentários:

Enviar um comentário