terça-feira, 21 de junho de 2011

FRETILIN RADIKAL: HALO PROPAGANDA BOSOK - JOGA KARAU

Dili - TDF: Horikalan (21/6) Mari Alkatiri ho Lu-Olo mossu iha TVTL hodi kondena ema nebe sunu Bandeira Fretilin nebe akontesse iha Bekora. Sira nain rua kondena assaun ne hodi dun-matak partido seluk, liu-liu CNRT ho Maun Boot Xanana Gusmão.

Rezultadu hosi sunu bandeira ne, militantes Fretilin Radikal lobuk ida tesik ba sunu ema inosente nia uma iha mota-sorin, no halo estargus ba ema nia kios, maske sira hatene katak, labarik ida lanu-todan mak sunu bandeira Fretilin nebe agora tara rebo-rebo hanesan na’an dendeng iha bairro hotu-hotu ne, nia aman ho inan militantes Fretilin radikal.

Ita la hakfodak tanba Mari Alkatiri ho Lu-Olo, hanesan bain-bain halo jogo kara, hatene katak sira mak halo jogo hodi buka simpatia, ka hodi hatuun partido seluk.

Buat nebe akontesse.
Iha loron 19 Fulan Junu Tinan 2011, iha aldeia Karau mate, Suco Becora, Sub Distritu Cristo Rei, akontesse buat nebe rezulta komunidade uma tolu (3), hetan estragus makaas no ema lakon buat barak.  Uma tolu ne’e nia nain no Material nebe hetan estragus mak hanesan:
1.      Sr. Jose Manuel do Rego.
Material nebe hetan estragus maka hanesan tuir mai ne:
1.      Sasan Kios quaze ema foti hotu
2.      Odamatan no janela ema sobu no baku a’at hotu,material nebe sira uja hodi estraga maka : Surik no fatuk.
3.      Jaleira ida hetan estragus ou tuda.
4.      Buli eletrik 1
5.      Nomos sasan dapur nian balu hetan estragus.
2.      Sr. Mozinha Maia.
Material nebe hetan estragus mak hanesan janela husi parte uma oin no sorin lo’os a’at hotu, hetan tuda husi grupu nebe asalta.
3.      Sr. Gaspar da Silva. Material nebe hetan estragus maka kalen iha dapur leten kuak no sasan dapur nian balu Informasaun seluk, tuir intrevista nebe ami hetan husi testemunha ba antes akontesemento ne, horas 15: 30 OTL,loron 20 Fulan Junu Tinan 2011 :

Testemunha (naran la temi) ida iha fatin ne, hatete katak antes akontesementu, iha Grupu ida mai husi Aldeia fatuk Francisco, Suco Camea,Sub Distritu Cristo Rei ba halo problema ho simpatizantes ASDT ho CNRT husi Aldeia Karau Mate. Testemunha ne mos dehan katak nia kuinese grupu ne’e tanba iha Grupu ne’e nia laran iha joven ida ho Naran Jose Amboy mai husi fatin nebe refere.

Grupu nebe mai halo problema taka hotu oin metin, uniku Jose Amboy maka testemunha ne’e kunhese ho diak tamba nia oin sai hela, ropa nebe Jose Amboy hatais maka kalsa badak ho ko’or metan, Jaket ko’or makerek (metan, mutin no mean) jaket nebe refere kompletu ho xapeo.

Grupu nebe hatete iha leten mai halo tiha problema ho joven sira iha husi Aldeia Karau mate iha oras ± 18 : 00 OTL. Akontesementu ne’e halo Joven sira husi Aldeia Karau Mate la simu, liu liu Joven ida ho konhesidu ho naran Maugunda tanba ne’e maka iha tempo neba kedas ± 18 : 30 /19:00 nia rasik diretamente ba hatun Bandeira Fretilin husi ai leten no sunu. Altura ne’e Maugunda mos lanu todan no lahatene se mak fo tua ba nia hemu.

Wainhira grupu husi Aldeia Fatuk Francisco hare katak Bandeira Fretilin nebe sira hasae, Maugunda sunu ona, maka Grupu husi Aldeia Fatun Francisco halo kedas asaun brutal hodi rezulta sasan sira nebe hatete ona iha leten.

Preciza investigasaun klean  ho JOGA KARAU

PNTL no Lideransa Lokal tun kedas no resolve ona maibe populasaun balu sei trauma.  Buat ida atu deskonfia, momento ne kedas, ema nain hat (4) hosi Luro-Mata mai ho taxi ho Samurai hotu, no polisia kaer tiha ona.
Tuir lolos, polisia tenki investiga jovem sira hosi mai buka problema iha aldeia Karau Mate hodi hare tanba sa mak Fretilin Radikal nia ema sira ne’e hakarak ba buka problema iha neba, depois tanba sa Maugunda lanu todan, no ba sunu bandeira. Buat sira ne hotu, Mari Alkatiri ho Lu-Olo hakarak subar hodi halakon sira nia salah. Francisco Branco rasik, deputado Fretilin radikal iha Bankada Parlamento, deklara katak problema sunu bandeira, bele halo instabilidade nasional, maske nia rasik hatene katak assunto ne'e Fretilin radikal nia ema mak provoka no halo rasik.

Misteriu ida ne’e so Komite Sentral Fretilin mak bele responde. Ita mos tenki hare katak iha tempo hanesan, Mari ho Lu-Olo, hatama sira nai kandidatura hanesan kandidatu úniku ba eleisaun Fretilin nian. Keta atu hado'ok tiha ema nai atensaun ba kandidatura uniku ne karik hodi “mengalihkan perhatian" (atensaun), hodi bele explora emosaun Fretilin Radikal nian karik, no haluhan tiha katak prosessu demokratiku iha Fretilin laiha?

Tanba sa mak, eam Fretilin radikal sira la barani hatama sira nia kandidatura seluk, alem de Mari ho Lu-Olo, maibe ema ida la koalia?


Tanba sa mak Fretilin Radikal la hare sira nia ema baku deputado Alberto (ASDT) nia uma rahun, Fretilin Radikal la halo kauza? no foti fali mak sunu bandeira?

Jogo Karau Fretilin ho Mari-Lu ne ema hotu hatene ona maibe Poilisia sei halo investigasaun klean liu tan hodi hare kazu ne nia hun. Durante ne, hanesan iha Watolari, Fretilin Radikal nia ema baku no ameasa ema CNRT ho partido seluk nian, maibe Fretilin radikal nunka halo kazu no hanoin deit hanesan buat normal.

Ita sei buka hatene saida mak sei akontesse ho propaganda bosokten sira ne hotu iha fim.

3 comentários:

  1. Hakerek artikel nebe la iha liu qualidade no buka difama nafatin ema deit,precisa halo autocrítica ida para bele fo opiniao nebe diak no iha nivel ituan laos tau fali buat barato ida no la iha liu valor .Se hakarak halo politica apresenta plano no solução laos hatene critica ema seluk deit no hatudo provas falsas.Hakarak hato'o tan ba ita boot katak Fretilin ne,e radikal mas laos ba buat at ida tamba Fretilin hodi nia radicalismo ne,e mak ohin loron Timor hetan Indepedencia ne,e laos oportunista sira hanesan imi nebe agora ba hamahun an iha Sr.Xanana nia mahun.Sr.Xanana deit respeita no honra nafatin Partido nebe halo nia ohin loron bele halo politica no Sr.Xanana rasik nunca temi Fretilin ne,e ida ne ou ida neba.Povo maubere oan sira sei la husik ema oportunista hanesan imi sira ne,e atu mai estraga soberania Timor nian.

    ResponderEliminar
  2. "FRETILIN RADIKAL: HALO PROPAGANDA BOSOK - JOGA KARAU"

    Artigu ida ne'e so traidor mak bele hakerek, matan delek neon nakukun mak hanesan ne'e. Se lahatene hakerek karik diak liu lalika tamba FRETILIN la presiza propaganda baratu hanesan ne'e.

    Imi hakarak provoka ami FRETILIN para monu ba imi nia lasu. Ami laos beikten hanesan imi.Imi halo krizi, sunu uma, oho Alfredo agora imi dehan imi mak Santo. Agora lalika bosoktan tamba povu maubere hatene ona imi nia MAFIA...imi halo golpe hodi ukun Povu Maubere maibe imi mos hein katak Povu Maubere sei sulan imi iha Komarda Becora tamba imi naukten....imi nauk povu nia osan.

    ResponderEliminar