segunda-feira, 27 de dezembro de 2010

TDD Julga Kaju Violensia Domestika

Segunda, 27 Dezembru 2010 - 14:52:31 OTL

Posting Husi : Josefa Parada
Kategoria : Notisias Online - Le'e dala : 9 Ona.

DILI- Tribunal Distritu Dili (TDD), julga kaju violensia domestika nebe akontese iha suku Fatumasi, Sub-Distritu Bazartete, Distritu Liquisa, nebe akontese iha loron 22 Dezembro 2010.

Tuir Prokurador Antonio Tavares da Silva katak, Julio komete krime simples hasoru nia fen Rosita dos Santos, kuaze tuku 17 loraik.

“ Depois rona testemunha, alezada no suspeitu, hotu-hotu hatete katak Julio baku duni nia ferik oan iha suku Fatumasi no iha eskuadra policia Bazartete,” dehan prokurador Antonio Tavares hafoin rona deklarasaun husi testamunia, alezada no suspaitu iha Tribunal Segunda (27/12).

Entetantu Defensor Publiku Marcia Sarmento husu ba tribunal atu fo kosidaresaun ba argidu tamba iha deklarasaun, argidu rekonhese baku vitima iha eskuadra policia nomos arguidu arepende no triste ba nia hahalok.

“ Ita hatene katak depois de arguidu no vitima mai iha tribunal iha loron 23 foin lalais ne’e, sira fila hamutuk no hare malu diak tamba sira nia oan barak, tamba ne’e husu ba tribunal atu suspende pena ba arguidu,” dehan Marcia.

kronologia husi akontesementu ne’e, suspeitu Julio Gomes esplika iha tribunal katak, iha loron 22 Dezembru foin lalais ne’e, suspeitu baku duni nia ferik oan tamba hemu tua mutin nebe mak suspeitu rasik hola, wainhira hader mai tamba udan no suspeitu husu labarik sira ba vitima, maibe vitima hatan la iha. Ho ida ne’e mak suspeitu baku Vitima Rosita dos santos .

“ hau hemu tua, toba no hedar mai labarik sira laiha, hau husu ba nia (vitima), labrik sira iha nebe no nia dehan labarik sira laiha, labarik sira han tiha meudia, sira sai tiha ona ba liur, hau basa isin ida ba nia oin maibe kois deit,”dehan Julio
Nia hatutan, wainhira vitima kesar Suspeitu iha eskuadra PNTL Bazartete, depois halo investigasaun ba vitma no vitima sai husi kantor laran, sespeitu tuku tan isin ida ba alezada nia ibun, maske kanek maibe ran lasai.

Iha fatin hanesan vitima Rosita dos Santos deklara katak, Vitima hetan duni baku husi nia lean, wainhira hader mai no husu labarik sira laiha, tebe dala rua iha liman no tuku dala rua iha hirus matan.

“ Hau foti eskeiru iha visinu nia uma, fila husi neba, argidu tebe no basa iha hau nia oin karuk, hau halai ba iha eskuadra Polisia Bazartete hodi kesar suspeitu no sai husi neba arguidu tuku tan hau nia hirus matan no halo hau nia ibun kanek maibe ran lasai,” deklara Rosita.

Nune mos testemunia husi PNTL Eskuadra Policia Bazartete, Augusto Maria dos Santos dekalara katak, vitima aprezente nia problema iha Policia no suspeitu kous sira nia oan mai vitima husu nia oan atu kous maibe suspeitu tuku tan dala ida ba vitima nia hirus matan.

Julgamentu ne’e lidara husi Juis Jacinta Correia, Prokurador Antonio Tavares no defensor publiku Marcia Sarmento. Kazu ne’e tama iha tribunal ho numeru prosesa 345/sumario/TDD/2010. Tribunal foti desizaun sei fo sai rejultadu husi julgamentu ba kaju violensia domestika iha suku Fatumasi bazartete iha kuarta 29 ho horas 14.00 loraik. Timotio Gusmão

STL: Governu Halao Sorumutu Ho Xefi Suku 442

Segunda, 27 Dezembru 2010 - 14:49:11 OTL


Posting Husi : Josefa Parada

DILI- Ministeriu Administrasaun Estatal Ordenamentu Teritoriu (MAEOT) halao sorumutu ho Xefi Suku sira iha Timor Laran tomak, hodi hato’o programa annual MAEOT nomos rezultadu implementasaun programa sira nebe lao tiha ona durante tinan ne’e.
Director DN-DLOT Miguel Pereira de Carvalho, iha nia aprezentasaun hateten rezultadu husi programa sira hanesan Projetu Pakote Referendum (PPR), Planu Dezenvolvimentu Dezentralizasaun (PDD) no programa seluk tan nebe halao iha Suku hotu iha Timor laran finalize hotu maske iha sukus balun nebe nia implementasaun sei paradu hela.

Nia hatutan, sira iha tan programa seluk nebe sei halao iha tinan oin, hanesan PDS ka Planu Dezenvolvimentu Suku, tamba ne’e nia iha esperansa katak ho planu no programa sira ne’e bele iha benefisiu ba povu sira.

“ rezultadu husi planu sira nebe halao tiha ona durante tinan ne’e, finalize hotu ona iha suku laran, maske iha suku balun ninia implementasaun seidauk 100%, maibe iha suku balun mos hetan ona 100%,” dehan Miguel, liu husi nia deskursu aprezentasaun rezultadu programa sira nebe halao tiha ona iha suku laran, iha sentru Convention center, eis Merkado Lama, Segunda (27/12)
Iha sorumutu nebe halao ho xefi suku hotu iha Timor laran, halao mos deskuasaun konaba planu dezenvolvimentu suku (PDS). Iha diskusaun ne’e, xefi suku sira hato’o sira nia preokupasaun liu-liu ba programa sira nebe halao tiha ona, hanesan PDD no PPR.

Xefi suku Tilomar, Edinho hateten nia rasik sei konfuzaun ho proposta sira ne’e, tamba dala barak iha projetu barak nebe halao iha Suku la iha konhesementu husi xefi suku sira, no xefi suku sira sai hanesan simbolu deit.

Tamba ne’e, nia husu ba governu sentral, atu fo poder (kekuasaan) ba asembleia distrital sira atu kontrolu projetu nebe halao iha suku laran. Sorumutu ne’e halao entre MAEOT hamutuk ho xefi suku 442 iha Timor laran tomak. Josefa parada

Dom. Basilio do Nascimento, Pr. Kostumi Sarani Labele Moris Hamutuk ho Kultura Korupsaun

Josefa Parada - Segunda, 27 Dezembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI-Liu husi misa Santo Natal iha Igreja Katedral St. Antonio Baucau, Bispu Diocese Baucau, Mgr. Basilio do Nascimento, Pr (Dom Basilio) fanu sarani katoliku Timor Leste nia hanoin no fe, relasiona ho mudansa vida modernu nian oras nee, kostumi sarani nian no problema imoralidade ne’ebe buras maka’as iha rai ida nee.

Amo Basilio hatete, Natal nia objectivu bo’ot liu mak lori Nai Maromak nia Naroman ba ita ema, halo ita ema kumpriende ita nia moris rohan laek. Neduni presiza halo reflesaun klean no luan ba ita ida-idak konaba ita nia hahalok sarani, ita nia kultura sarani. “Nudar ema sarani, ita tenke hatete ba ita nia-an rasik katak, ita nia kostumi sarani labele moris hamutuk ho kultura violensia, ho kultura in-justica, kultura imoralidade, kultura korupsaun, kultura egoismu, kult ura iresponsalbilidade, kultura bobardor, kultura honestidade laiha, kultura sala ulun boot nian, kultura lokoan, kultura karakten, kultura sala foer, kultura hirusten, kultura lanuten, kultura laran moras no kultura barukten,” hatete Bispo D. Basilio do Nascimento iha ninia omilia Misa Kalan Natal iha Igreja Katedral St. Antonio Baucau, Sesta kalan (24/12), ne’ebe hetan transmisaun direito husi TVTL.

Dom Basilio fo hanoin hikas saida mak Natal. Natal katak “Ita nia maksoin nai Jesus Kristus moris’. Mundu tomak hanoin no selebra misterio nai Jesus nia moris. Tempu ne’ebe Maromak Oan halo an ba ema hodi mai soi mundu.

Tuir Amo Bispo Basilio, Santo Agustino resumi minteriu Natal nee ho liafuan katak “Na’i, Ita Boot halo ami moris ba Ita, no ami fuan sei la hakmatek wainhira lahatur nia an iha Ita Boot”. Amo Bispo hatutan tan, Na’i Maromak haraik-an hodi hatudu-an ba ema, hahu hanesan kosok-an babain ida. Nia moris iha familia babain ida nia leet, tuir familia babain ida nia kbiit hodi loke dalan ba ema kriatura no hodi kumpriende ita nia an rasik.

Cristo rasik nia liafuan iha evangelo, hanesan Sao Joao haktuir katak, “Imi moris iha mundu maibe imi laos mundu ne’e nian. Santo Irimeu eskolante ida Nai Jesus nia, hanorin konaba ministerio natal nian dehan hanesan ne’e: Maromak halo an hanesan ema, atu ita ema bele sai hanesan Maromak (nia oan). I ita hotu ne’ebe simu maromak nia ilas, ita sai kriatura ba eternidade, ba moris rohan laek”.

D. Basilio mos fo hanoin katak Natal Cristo nian nee, fo naroman ba ita ema nia moris. Maibe, ohin loron, mundu iha tendensi atu halo Natal sai deit festa boot.

Maibe laos festa atu hanoin Jesus Cristo hanesan Maromak. Kultura ho tradisaun mundu nian ohin loron, hakarak halo Natal sai deit tempu ida, atu ema hotu haksolok hetan ksolok no fo solok ba malu. Ita ha’ree religiaun no kultura, no sira ne’ebe lafiar iha Jesus Cristo, sira ne’e mos halo perzepio mesak bo-bo’ot, furak-furak, nabilan mesak. I rai balu, sira lafiar no lasimu Jesus Cristo, sira mos halo kompetisaun konaba prezepio.

Festa Natal, sai tiha tempu diak ida hodi halo publicidade boot atu bele fa’an buat barak, ne’ebe ema nia matenek foin inventa Jesus Cristo lasai Maromak oan, maibe sai ajente publicidade ba mentalidade konsumismu mundu moderno nian. Ita analiza karik, sinal sira ne’e, ita mos uza hodi fo hanoin festa Natal nian. Hanesa kartaun boas festa Natal nian, ita haruka ba malu kapas mesak, furak mesak, nabilan mesak, morin ho dekorasaun oioin, ho dezenhu oioin. Kartaun balu, hatudu mos milagre iha rai manas no maran boot hanesan Timor Leste nee.

Tanba rai manas no maran bot hanesan Timor Leste nee, kartaun balu mosu ho ita nia foho sira, sai mutin hotu. Natal mos, hanesan tempu atu halo ema balu nia imaginazaun sai buras. Kartaun balu, iha deit aihun. Iha lian Portugues ita bolu dehan Arvore de Natal. Kartaun balu iha deit fitun ida, balu fali hatudu deit ema balu nia oin ne’ebe reprezenta situasaun mundu ne’ebe ohin loron ita moris, maibe Jesus Cristo nia oin la mosu iha kartaun barak.

Neduni ita ha’ree katak, mundu ohin loron wainhira selebra loron Natal, ninia orientasaun dook husi sintidu Natal nian katak, ema gosta halo Festa Natal rame, maibe lalika hanoin konaba festa nia hun ne’ebe Maromak halo an ba ema hodi mai iha mundu. Neduni, Festa Natal ne’ebe tuir lolos sai festa sarani ida, agora sai fali festa zintiu ida bo’ot (materialistika) liu iha tempu moderno nee.

Timor Leste, tuir proporsaun ema ho rai dehan nasaun Katoliku ne’ebe bo’ot liu iha mundu. Iha ema milaun ida resin, tokon ida resin nia le’et, 97 % ba katolikus.

Hanesan nasaun katolika, halo simbolo no sinal barak kristianismu nian. Timor Leste nia simbolu cultural, sinal identidade nasional nian. Iha tempu hanesan nee, Timor Leste hatudu nia sinal sira ne’e. Iha tempu ikus ne’e, ita hatama tan sinal krisionismu nian iha tradisaun no kultura ba tempu natal.

Ohin loron, ita lao ba ne’ebe deit, ita hetan prezepio iha fatin hotu-hotu. Grupu ida-idak, povoasaun ida-idak, bairo ida-idak halibur hodi halo prezepio ho fuan ho laran, ho kontente, ho kapasidade oioin, ho ida-idak nia imaginasaun no ho kbiit.

Maibe keta haluha, ita ema ida-idak nia hahalok bele sai lalenok ba ema seluk para atu konhese ita. Maibe ita nia hahalok, sei hamrik fali hodi tesi lia ba ita rasik.

Ida nee hanesan autoridade moral ilegal liu husi konsiensia pesoal tanba nasaun ida-idak nia hahalok mak sai fali hanesan Lei, Juiz, testemunha no kritika hasoru povu ida iha nasaun ida nia moris wainhira nia lahalo buat ne’ebe nia hatudu.

Nasaun hotu hanesan Timor Leste, halo prezepio iha fatin hotu-hotu hodi hatudu Cristianismu iha rai ida ne’e. Hatudu Cristianismu nia naroman iha ema ida-idak nia hahalok, katak, ema nasaun ida ne’e simu duni naroman bo’ot.

Korupsaun bot

Iha rai ida, halo prezepio barak iha suku hot-hotu, ita sai bilaan tiha wainhira rona meus komunikasaun social hanesan radio, televisaun, no jornal. Ita rona husi debates sira iha Parlamentu, rona husi povu babain nia komentario ho halerik, rona husi lia anin to’o timor oan sira nia tilun, rona husi observadores internasional sira nia observasaun no halerik katak, iha Timor Leste korupsaun bo’ot teb-tebes.

Violensia domestika (oioin) i publika abuzu seksual labarik sira nian, laiha respeitu ba ema nia dignidade, moras ida mai husi seksualidade (HIV/AIDS bo’ot) no barak ba dadaun imfelisidade kazamentu barak tan, abortu ho prostituisaun buras ba bebeik, trafiku labarik sira nian ho prostituisaun juvinil kuda iha rai Timor Leste.

Foin dadauk ita hotu ha’ree husi televiasaun, Policia Dili kaer drogas husi grupus ne’ebe organiza jogos illegal, ita rona violensia iha grupu sira nia le’et boot tan, liu-liu iha joven sira nia leet. Imoralidade klean, i-reponsabilidade maka’as, egoismu forte, grupu balu ejiji atensaun no previzilejio bot, hodi ha’ree deit intrese privadu, i laos nasaun nian. Estadu fo osan atu hadia ponte ida, ninia rezultadu? Osan nabeen tiha, ponte mos atu nabeen tuir.

Sorti televisaun hatudu imagen, lae karik, ponte ho osan nabeen hotu, relatorio mai hodi dehan exekusaun 100 %. Ita lahatene, 100% nee, tanba osan mak nabeen ou tanba ponte monu, ou ponte laiha.

Iha fatin balu mos, grupu sira halo tiha prezepio, ba hemu tua lanu no halo fali violensia, hakanek malu iha prezepio nia laran.

Afinal halo prezepio atu hatudu sinal paz no harmonia ne’ebe kosok oan Jesus lori mai mundu maibe halo fali violensia. Karik ita nia prezepio, sai sinal ida katak, ita nia laran mesak mamuk deit, ita neon hanoin buat ida katak ita liman halo buat ida, maibe ita nia hahalok hatudu buat seluk konaba ita nia fiar ba Maromak.

Prezepio sira ne’e duni mak sei hatudu liman ba Timor oan sira. Ita nia hahalok mak sei foti akuzasaun konaba Timor Leste nia moral, konaba Timor oan ida-idak nia fiar, konaba sarani ida-idak nia kompreensaun, konaba minesterio natal nian.

Ita nia prezepio sira ne’e sai testamunha akuzasaun hasoru ita nia fiar ba Maromak no ba ita nia hahalok sarani. Afinal ita halo prezepio, tanba fiar iha ministerio inkarnasaun (Nai Maromak halo-an ba ema), ka ita halo prezepio hanesan babain iha tempu natal?. Tuir Amo Bispo Basilio konklusaun hirak ne’e mosu tanba ita haluhan ou lahatene ka lakohi hatene katak, Natal nudar tempu atu hanorin konaba maromak, atu hafoun mundu. Natal lori Nai Maromak nia naroman ba ita ema, kumpriende ita ema nia moris rohan Laek.

Prezenti Boot ba Ema

Iha area Surikmas no Osindo Dili, sarani atus resin partisipa misa Natal iha Kapela St. Antonio Surikmas Dili. Misa hahu oras 10.00 OTL, diriji husi Pe. Leandro M Alves. Iha ninia omilia, Pe Leandro hatete, festa natal hanesan festa moris ne’ebe Nai Maromak fo mai ita ba moris roha laek nian. Ida nee sai hanesan prezenti ida bo’ot teb-tebes husi Nai Maromak ba ema moris iha mundo.

Neduni selebrasaun festa natal, sempre lori ita hodi hanoin fila fali no hateke ba Nai Maromak no halo reflesaun ba ita ida-idak nia an nudar ema ne’ebe mak iha dignidade. Maibe, prezenti saida mak ita fo ba Nai Maromak?. “Ita tenke fiar Maromak, moris ho dame no hadomi malu. Ita hatudu liu husi ita nia hahalok”.

Pe. Leandro salienta tan katak iha sosiedade mosu hahalok ida ne’ebe hamihis ou halakon prezenti ne’ebe Nai Maromak fo mai ita.

Dala barak ita hanoin atu fo material ba ita nia oan sira, maibe ita haluha atu fo domin ba ita nia oan sira. Oan sira mos dala barak husu ba inan aman hakarak sosa roupa foun maibe haluha tiha atu hatudu domin ba inan aman. Iha leitura, Maromak fo hanoin mai ita oinsa Nai Maromak transforma sasan funu nian sai fali ba sasan ne’ebe ema uza ba moris hamutuk ninian, moris iha paz, iha domin no dame nia laran, buat sira ne’e hotu hetan transformasaun husi ita Nai Jesus Kristu, ne’e mak propeta isaiaz koalia katak lia nain lolos ne’e mak “Ita Nain Jesus Kristu” tanba iha nia mak iha lialos, nomos iha Nai Jesus Kristu mak iha Justisa no lia los, Amu Leandro salenta.

Iha segunda leitura ita rona oinsa mak moris iha Justisa ka iha hakmate nia laran Sao Palulo hakerek nia surat ba Titu, hodi dehan moris hakmatek tenke moris tuir Nai Maromak nia rahun diak, ne’e mak husik dala aat, tenke moris tuir Justisa no fiar ita Maromak bo’ot nia loron mak ohin ita selebra , tanba ne’e maluk sira “ita ne’ebe hanaranan nudar ema Kristaun diak, mai ita buka atu hakasan hatudu iha ita nia hahalok konaba Nai Maromak ne’ebe mak ohin klan “ita selebra” .

Entertantu, Xefi Estasun Kapela Surikmas Dili Lucas Mendonca Tilman hatete, Natal tinan ida ne’e lao hakmatek. Laiha problema. Mesmu iha problema balu, maibe lafo impaktu ba sarani sira atu tuir misa. Ne’e sinal diak ba sarani sira atu hametin fiar para labele monu ba babeur. Claudio Cardozo aumenta, Natal tinan ida ne’e prezepio mak barak maibe ema ba misa ladun barak. “Ita lahatene preokupasaun ba ekonomia ka ou tristi ho ekonomia, liu-liu foin sae mane sira barak ladun partisipa iha Misa Natal nian, satan misa babain iha Domingu,” nia kestiona.

Atu atu hadia mentalidade sira ne’e, nia dehan, perzisa servisu hamutu entre sarani sira ho igreja, Estadu ou governu, parte Religiaun, kultura, ekonomia, Sosial, Edukasaun no sira seluk, liu-liu mentalidade foin sae sira nian, se lae mak bele fo impaktu ne’ebe ladun diak ba setrasaun foin sae sira ba, nune’e bele apeita ba Nasaun no Igreja, nia salenta. */gus

CIJTL: “Sistema justisa Timór Léste Iha Risku”

Terça-feira, 28 de Dezembro de 2010

.
Written by CJITL - Tuesday, 28 December 2010

CJITL flash, Durante tinan 2010 nia laran, Justice System Monitoring Program - JSMP observa katak iha esforsu maka’as hodi hari’i sistema justisa ne’ebé forte no asesivel ba ema hotu, maibe JSMP nota mos prátika ka aktu polítik balun ne’ebé JSMP konsidera prátika ne’ebé bele hamosu potensia atu minimiza esforsu koletiva hodi hari’i no hametin sistema justisa ne’ebé kredivel no fo fatin ba ema hotu.

Ida ne'e nota komunikadu imprensa, ne'ebe JSMP haruka ba redasaun CJITL via email foin lalais ne'e iha Dili, Timor Leste.

“JSMP konsiente no konvensidu katak sistema justisa nu’udar pilar determinante ba prosesu hari’i nasaun, Tanbá ne’e JSMP enkoraza ema hotu atu respeitu dignidade instituisaun judisiariu sira no hatu’ur instituisaun justisa iha nia fatin no respeita sira nia soberania hodi fo fatin ba sira atu ezerse sira nia papel ho dignidade no kbi’it ne’ebé mai husi Konstituisaun no lei sira seluk nune’e bele lori justisa ba ema hotu” Hateten Komunikadu ne'e.

Tuir JSMP katak Progresu balun ne’ebé ita atinzi dadaun mak hanesan; Aspeitu rekursu umanus, oras ne'e dadaun Timor Lese iha Númeru juizes aktual hamutuk na’in 14 no juizes estajiadu nain 4, total hamutuk nain 18.

Ministériu Públiku, númeru aktual hamutuk ema nain 13 no estajiadu na’in haat hamutuk nain 17.

Defensoria Públiku; númeru aktual na’in 11 no estajiadu hamutuk nain 5, total na’in 16.

Total númeru autór judisiariu agora hamutuk 51.

Advogadu privadu sira ne’ebé tuir hela prosesu perparasaun ba formasaun judisiariu hamutuk nain 16, ho kompozisaun feto ida, mane 15.

Formasaun segundu faze ba preparasaun formasaun ba advogadu privadu hamutuk nain 39, feto nain 18, mane nain 21.

Aspeitu lejislativu; Lei Kontra Violensia Domestika hetan aprovasaun no promulga iha Juñu 2010, (maske lei ne’e sei presiza iha tan polítika no planu nasional atu implementa; Lei Kodigu Sivil sei diskuti iha Meja Komisaun A, Lei kona-ba Apoiu Judisiariu sei iha prosesu elaborasaun iha Ministériu Justisa;

Aspeitu Infraestrutura no Komunikasaun; JSMP observa katak iha ona rezidensia permanente ba autor judisiariu sira hotu iha nivel jurisdiksaun hot-hotu, hanesan iha Baucaua, Suai, Oecusse.

Iha semana kotuk Rezidensia ba Majistradu Ministériu Públiku iha Suai nian foin inagura iha semana kotuk.

Oras ne’e dadaun komesa ona instala sistema IT iha tribunal no ministeriu publiku; Dezeina ona sistema jestaun kazu iha Gabinete Prokurador Jeral nian, Harii ona Ministériu Públiku nivel distrital nian.

Aleinde progresu hirak ne’e, JSMP mos preokupa katak sei iha nafatin práktika no aktu polítiku balun ne’ebé ami konsidera katak la refleta esforsu koletiva no planu nasional hirak ne’e.

Prátika polítiku balun ne’ebé la manifesta vontade polítiku atu respeita prinsipiu estadu de direitu, separasaun poder, igualidade iha lei nia oin, integridade no independensia instituisaun judisiariu.

Refleta ba realidade faktu sira iha leten, JSMP mai ho konkluzaun hipoteza ida katak sistema justisa iha Timór Léste sei nafatin iha risku nia laran durante periodu tinan 2010. (*/CJITL)
.

Despesas do OGE - Professor A. M. de Almeida Serra

Quinta-feira, 25 de Novembro de 2010

Despesas do OGE

O quadro abaixo sintetiza os valores previstos como despesas do OGE para 2011. Como se pode verificar, a taxa de variação entre o de 2010 e 2011 (sublinho que para 2010 se trata do Orçamento aprovado e não dos gastos efectivos) é de 17,6%. Se descontarmos a taxa de inflação de 4,6% referida noutra entrada, temos um aumento real dos gastos de 13%, um aumento significativo.


Num país onde não existe a possibilidade de recorrer à política monetária para ajudar a controlar a inflação devido ao facto de não existir moeda própria --- não vamos discutir aqui o assunto mas genericamente diria, pelo menos, que este não é o momento para a introduzir ---, cabe ao Estado, nomeadamente através da política orçamental que pratica, ter algum cuidado com a possibilidade de um excesso de despesa em relação à capacidade do sistema produtivo responder com uma oferta correspondente ser causador de uma aceleração da inflação.

Em Timor Leste a tensão entre a procura e a oferta é "resolvida" através das importações, havendo estimativas de que cerca de 70% dos gastos públicos são "escoados" para o exterior através das mesmas.

É a velha teoria da "banheira": o dinheiro "entra" pela costa sul (receitas petrolíferas do Mar de Timor) e "sai" pela costa norte (importações da Indonésia, Singapura, etc).

Num ano em que, juntamente com o de 2012, se prevê um forte investimento em infraestruturas --- construídas ou arrajadas principalmente com bens importados --- a pressão sobre as importações vai ser, provavelmente, ainda maior. Mas o aumento significativo de dinheiro em circulação não vai, certamente, deixar de exercer pressão sobre os preços. Veremos qual a taxa de inflação no futuro mas temos alguma desconfiança em relação à possibilidade de ela se manter, como previsto pelo Governo e pelo FMI, apenas nos 4%. A ver vamos.

Relatório mensal do Fundo Petrolífero (Out/2010)

Sábado, 18 de Dezembro de 2010

Professor Doutor A. M. de Almeida Serra

Valor do capital do Fundo Petrolífero em 31 de Outubro passado: 6,7 mil milhões de dólares americanos. Mais 150 milhões USD que no final do mês anterior. Pelo andar da carruagem é possível que o FP chegue ao fim do ano com cerca de 7 mil milhões (para alguns "7 biliões") de USD. Muito vai depender do valor das receitas e das transferências para o Orçamento que o Governo irá solicitar.

Note-se que deste valor 96% estão aplicados em obrigações do Tesouro de vários países --- esmagadoramente os Estados Unidos --- e apenas 4% em acções de empresas multinacionais.

Na proposta de revisão da Lei do Fundo Petrolífero o Governo admite que, a fim de aumentar a taxa de rendibilidade do FP, esta percentagem possa ir até aos 50%. Este limite, no entanto, não será atingido no curto prazo, dependendo o ritmo de aumento desta componente do capital do Fundo (por natureza com cotações muito mais instáveis que as dos Títulos do Tesouro) das decisões do Ministro das Finanças. Há sugestões de que nos próximos 5 anos o limite não ultrapasse os 35%.

The Australian: Indonesian military linked to Timorese drug runs

Rory Callinan - The Australian - December 28, 2010 12

Indonesian soldiers have been linked to the alleged trafficking of crystal methamphetamine and other illegal drugs into East Timor.

The troops have been involved in a smuggling operation using remote bush tracks along the two nations' border, according to a local security-monitoring NGO.

Fundasaun Mahein (Guardian Foundation), which was established partly through funding from an Australian Federal Police grant, has warned of a growing threat from organised crime to the tiny nation and noted links between the Indonesian military and the trafficking of hard drugs.

It alleges that drugs are being sourced in Bali before being smuggled to East Timor and are then distributed to foreigners through a restaurant in the capital in a racket run by an Indonesian businessman with military connections.

The AFP, which has a contingent based in East Timor, says it is aware of the report but any comment should come from local authorities.

The report, compiled last month, quotes an anonymous official in the border regions and several informants, and provides detail of criminal activity identifying some alleged perpetrators and their businesses by initials and documenting the operations of one syndicate that is allegedly bringing in marijuana, ecstasy, crystal methamphetamine and heroin.

It says the mastermind of the drug syndicate is a Bali-based businessman who is involved in marine transport operations between Java and Bali.

He is alleged to hold a position in the military and has a contact based in Kupang in West Timor with connections to former militia members, who act as drug couriers to cross the border, the report says.

Smuggling now takes place at midnight, or early in the morning, and "there are stories that they are accompanied by several Indonesian National Army (or TNI members), who are on duty in the border area" and also by ex-militia members, the report says.

"Although I know there is distribution in the border, I don't dare to report because the risk is I can lose my life," a local official from the border area told FM.

"Selling takes place openly, especially when there are no UN staff, or UNPOL, around to take action."

The report said: "Smuggling activities from Nusa Tenggara Timor territory to Timor Leste are mostly done in the forests, among walking paths and other hidden locations along the border between the two countries."

Once in the country, the drugs were passed to a restaurant owner in Dili whose business the report names by its initials.

East Timor's Secretary of State for Security, Francisco Guterres, said the government was aware of the report but was already acting on the issues raised.

FM was established by East Timorese academic Nelson Belo and a former UN adviser, Edward Rees, to monitor security in East Timor.

In 2009, the AFP donated $90,000 to help fund the NGO.